Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Uto11192019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

50 godina od povijesnog pothvata Jurija Gagarina

kosmonaut

Rusija i cijeli svijet danas obilježavaju 50. godišnjicu povijesnog pothvata legendarnog Jurija Gagarina, prvog čovjeka koji je odletio u svemir, i početak ere svemirskih letova s ljudskom posadom. Let tada 27-godišnjeg Gagarina 12. travnja 1961. u trajanju od 108 minuta u Rusiji se i danas smatra najvećim nacionalnim postignućem.

Gagarinov siguran povratak na Zemlju u središnjoj Rusiji, gdje je simbolički dočekan s kruhom i mlijekom, osigurao mu je da ostatak života živi kao legenda. Stotine tisuća ljudi izašle su na ulice Moskve kada je objavljena vijest o njegovom trijumfu koji je potvrdio nadmoć SSSR-a u svemirskoj utrci koja je trajala još osam godina dok Amerikanci nisu došli na Mjesec.

Sovjetski vođa Nikita Hruščov iskoristio je propagandnu moć Gagrinova pothvata i poslao ga u "misije mira" diljem svijeta gdje se, među ostalim, sastao s britanskom kraljicom.

Gagarin je poletio u 9.07 po moskovskom vremenu u letjelici Vostok 1 s kozmodroma u Bajkonuru na jugu Kazahstana. Nije bilo odbrojavanja u  američkom stilu pa je Gagarin svoju spremnost trenutak prije lansiranja iskazao slavnim usklikom "Idemo!". Puls mu je bio 150. Lokacija lansiranja držana je u strogoj tajnosti. Gagarin se u Zemljinoj orbiti nalazio na visini od 302 kilometra i putovao je brzinom od gotovo 29.000 kilometara na sat. Nakon pet minuta leta izgovorio je prvu rečenicu: Vidim Zemlju, veličanstvena je.

Tadašnje vlasti unaprijed su pripremile tri varijante priopćenja za javnost: jednu za slučaj uspješnog završetka svemirske misije, a dvije za slučaj neuspjeha. Dugo je držana u tajnosti i činjenica da se na povratku Gagarin katapultirao te se padobranom spustio na tlo kod Saratova. SSSR je to skrivao jer su pravila koja su tada bila na snazi u svijetu određivala da pilot mora sletjeti u letjelici. Sletio je tri kilometra dalje od planiranog mjesta. Prvi ljudi koji su ga sreli bili su stara seljanka i njezina unuka, koje je morao uvjeravati da nije izvanzemaljac.

Iako je želio ponovno letjeti u svemir, želja mu se nije ostvarila. Pripremao je sovjetske astronaute i vodio pokuse. Godine 1968., nedugo prije smrti, Gagarin je završio inženjersko-pilotsku vojnu akademiju Žukovski dobivši zvanje inženjera astronauta. Bavio se i teorijom astronautike.

Gagarin je rođen 1934. godine u seljačkoj obitelji u selu Kljušinu kod grada Gžatska u ruskoj regiji Smoljensku. Gžatsk je 1968. preimenovan u Gagarin u čast svom tragično poginulom najslavnijem stanovniku. Gagarin je poginuo pri rutinskom letu u nesreći zrakoplova MiG-a koja je najvjerojatnije bila povezana s atmosferskom sondom koju je htio izbjeći, navodi se u arhivskim dokumentima objavljenim u petak. Njegov pepeo pohranjen je u Kremaljskom zidu.

Svijet i Rusija obilježit će godišnjicu nizom događaja. Tako će se u Rusiji održati koncerti, izložbe i sastanak čelnika četrdesetak stranih svemirskih agencija u Kremlju. U sjedištu UN-a otvorena je izložba fotografija, a u Londonu će biti postavljen Gagarinov kip.

Objavila (Fena)