Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Pon11182019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Treba zaustaviti iseljavanje bh. Hrvata u treće zemlje

forum komarica

Na poziv idejnog pokretača i predsjednika Udruge Nacionalni forum prof. dr. Nikice Gabrića, banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica sudjelovao je u subotu 26. siječnja 2013. u Zagrebu na drugom Nacionalnom forumu koji je raspravljao o „demografiji – kao uvjetu hrvatske budućnosti“.

Pred 200-tinjak sudionika, mahom intelektualaca raznih profila i zanimanja, biskup Komarica je – pored sedam drugih predavača, stručnjaka s raznog područja – održao zapaženo predavanje na temu: „Kako je egzodus Hrvata iz BiH utjecao na demografsku sliku na ovim prostorima“.

Ustvrdivši kako je tema Foruma, „nabijena snažnom dramatičnošću i odgovornošću svih koji se njome bave“, biskup Komarica je pojasnio da se čovjeka ne bi smjelo prvenstveno, a pogotovo ne isključivo promatrati pod ekonomskim vidom, tj. kao radnu snagu, a niti samo pod demografskim vidom kao „stroj“ za reprodukciju vlastitog etnosa i održavanje populacije u državi, nego kao osobu, kao bogoliko stvorenje koje ima određena neupitna prava, ali i obaveze. Među tim pravima je i pravo na život, na vlastiti identitet, na rodni kraj i domovinu.

Zatim se biskup pozabavio problematikom prognanika i izbjeglica, ljudi kojima je pogažena njihova ljudskost i dostojanstvo i bespravno oduzeto pravo na siguran i čovjeka dostojan život u rodnom kraju. Pojasnio je kako se „iza određenih statističkih brojki skrivaju potresna sudbina pojedinca, obitelji, cijelih naselja i grupa ljudi, ali i pretrpljene patnje čitavih naroda ili dijela jednog naroda“.

Zapitao je: „S kojim se to pravom i u ime kojih humanih principa naše civilizacije tako nehumano postupa s ljudima i našim sunarodnjacima i suvremenicima i njihovim neupitnim, zagarantiranim pravom na sva osnovna ljudska prava i slobode, pa tako da i slobodno i dostojno čovjeka živi u svom rodnom kraju, u svome domu i na svojoj očevini? Ne bi li trebalo zajedničkim snagama, odlučno i dosljedno sve učiniti da se drže pod kontrolom svi oni čimbenici koji prouzrokuju progone i izbjeglištva, kao što su: međunarodni egoistički interesi, unutar državni ili etnički ili vjerski konflikti, ratovi, zatim sistemi upravljanja, nepravedne podjele privrednih dobara, nedosljedna agrarna politika, nerazborita industrijalizacija, razvijena korupcija i sl.?“

Biskup Komarica je govorio o nekoliko velikih valova prisilnog napuštanja rodne grude Hrvata -katolika iz Bosne i Hercegovine, u doba dolaska otomanske vlasti u bosanskohercegovačke krajeve prije pet i pol stoljeća, te nakon bečkog rata prije kojih 300 godina. Ustvrdio je kako se tada dramatično pa i sudbonosno promijenila demografska slika ne samo na prostorima Bosne i Hercegovine nego i današnje Hrvatske, gdje se naselila većina tada prognanih i izbjeglih katolika iz Bosne. Spomenuo je i neke kasnije egzoduse, uglavnom iz političkih i ekonomskih razloga, kao što je bio slučaj tijekom prošlog stoljeća.

Posebno se zadržao na podacima etničkog čišćenja Hrvata iz Bosne tijekom zadnjeg rata i poraća. Naveo je kako danas na području jedne polovine BiH, u entitetu Republika Srpska nedostaje oko 92 % hrvatske predratne populacije, a u drugoj polovini, u FBiH oko 35 %. Ustvrdio je kako je ta tragična činjenica poznata predstavnicima međunarodne zajednice, zaduženim za zaštitu ljudskih prava i međunarodnog poretka te izgradnju pravne države u BiH.

„Politički predstavnici hrvatskog naroda, nažalost nisu tu bez krivnje“ nadodao je biskup.

On je također naveo i neke konkretne napore koje je sve protekle godine u prilog prava prognanih Hrvata-katolika iz BiH na njihov održivi povratak u rodni kraj poduzimala i Sveta Stolica i domaća Crkva. Između ostalog, citirao je riječi pape Ivana Pavla II.: „Žrtve „etničkog čišćenja“ neće se moći povratiti na svoje ognjište u BiH sve dok se ne dogodi „čišćenje srdaca“ kako onih koji su ostali u domovini, tako i onih koji se nadaju u njih vratiti.“ (8.6.1996.) ustvrdivši da na temelju činjenica i statistike bosanski Hrvati „ne pripadaju nikome od političara i političkih stranaka“, biskup je nadodao kako je „opće poznata i neupitna činjenica da je s tim obespravljenim ljudima – slično kao i za vrijeme otomanske uprave u BiH – trajno i učinkovito ostaje jedino Katolička Crkva. Ali ona nije u stanju, a niti želi zamijeniti političke i državne dužnosnike“, pojasnio je biskup Komarica.

Zatim je nastavio kako je „velika šteta, pa i sramota da se hrvatska inteligencija sve ove godine – uglavnom držala po strani, prepuštajući ovaj dio svoga naroda samovolji njegovih zatirača. Objektivna povijest će zasigurno biti prisiljena negativnom ocjenom ocijeniti ulogu i zalaganje hrvatske inteligencije i svih hrvatskih dosadašnjih političkih predstavnika iz BiH i RH u sprječavanju iskorjenjivanja i u očuvanju hrvatskog nacionalnog bića na području današnje Bosne.“

Podsjetivši na činjenicu da se i nakon ranijih egzodusa „hrvatski narod u BiH, zahvaljujući jakom prirodnom priraštaju i svojim zdravim obiteljskim životom, u okviru velike skrbi od strane Katoličke Crkve uspio regenerirati, i uvijek iznova pojačavati demografsku sliku hrvatske populacije na području drugih hrvatskih pokrajina u današnjoj RH“, biskup Komarica je zapitao „što se sada može – i da li se uopće hoće nešto konkretno poduzeti da se slična povijest u idućim godinama i desetljećima ponovi“.

Zahvalivši Udruzi Nacionalni forum što se odlučila pozabaviti ovom „aktualnom dramom, najvećom koju ovih godina dio jednog drevnog europskog naroda – hrvatskog u BiH proživljava“, biskup Komarica je sugerirao da se „zajedničkim snagama, zajedno s aktualnim hrvatskim političarima i gospodarstvenicima iz RH i BiH te iz inozemstva napravi objektivna dijagnoza aktualnog stanja hrvatske populacije u BiH i izradi primjenjiva i učinkovita kratkoročna i dugoročna strategija za budućnost te populacije a time ujedno i za buduću pozitivnu demografsku sliku same Hrvatske“.

Biskup također smatra „nužnim zaustaviti odlazak u treće zemlje bosanskohercegovačkih Hrvata koji se kao prognanici i izbjeglice još uvijek nalaze na području Hrvatske.“ A „svim onima, koji imaju bilo što od svoje očevine ili imovine u BiH treba sugerirati da ne prodaju imovinu i ujedno im učinkovito pomoći da se vrate u svoj rodni kraj i da im se tamo pomogne živjeti ravnopravno s drugim građanima, uživajući sva prava i slobode te ispunjavajući sve dužnosti – kao i drugi pored njih.“

Obećao je da će se „Katolička Crkva i dalje za te ljude maksimalno angažirati – osobito svojim socijalnim, odgojno-obrazovnim te drugim projektima, uporno šireći nadu u Božju pomoć i pouzdanje u vlastite snage svakog pojedinca“.

Na kraju je među sugestijama naglasio kako treba osim rada na zaustavljanju daljnjeg iseljavanja Hrvata iz BiH, raditi i na: podizanju nataliteta; jačanju političke i pravne sigurnosti koja će pogodovati gospodarskom razvitku sredina s hrvatskom povratničkom populacijom u BiH; jačanju ustanova nacionalne kulture kao što su učilišta, škole, društva, mediji, banka podataka; jačanju postojećih međusobnih veza između RH i hrvatske populacije na području cijele BiH, povezivanju i intenziviranju zajedničkog rada svih relevantnih institucija u hrvatskom narodu BiH i RH, tj. politike, gospodarstva, prosvjete, kulture i Crkve, te također na zajedničkom lobiranju u svjetskim centrima moći za opstanak i sigurnu budućnost hrvatskog naroda u BiH.

Preuzeto s: Hrvati Herceg Bosne

Župa Garevac

garevacka-crkva
Mjesto molitve i opraštanja

MZ GAREVAC

logo mz
Sve o MZ Garevac