Pročitajte kako na sezonski rad u Njemačku

hr_deu_zastava

Državljani Hrvatske i ove godine imaju pravo na šestomjesečni sezonski rad u Njemačkoj. Dogovor o postupku zapošljavanja hrvatskih sezonskih radnika u Njemačkoj potpisan je još 1992. godine i od tada je na snazi. Sporazumom su uređena prava boravka i rada hrvatskih radnika u Njemačkoj na sezonskim poslovima u poljoprivredi, ugostiteljstvu, šumarstvu i zabavnim parkovima.

Hrvatski sezonski radnici su do 2005. godine mogli raditi najduže četiri mjeseca u kalendarskoj godini. 2009. je dozvoljen boravak zaposlenih sezonskih radnika u ugostiteljstvu i poljoprivredi produženo na šest mjeseci, a sezonskim radnicima u zabavnim parkovima na ukupno devet mjeseci godišnje.

Od 1. siječnja 2011. godine nema značajnih promjena i jedina prednost za državljane Hrvatske je ta što će na njemačkom tržištu biti više sezonskih poslova, obzirom da dosadašnji "sezonci" koji su državljani osam istočnoeuropskih zemalja i novih članica Europske unije (Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija), od 15. svibnja mogu u Njemačkoj obavljati bolje plaćene kvalificirane poslove. Suradnica Njemačke agencije za rad Susanne Schnieber objašnjava: "Agencija za rad ima sklopljen Sporazum o zapošljavanju sezonskih radnika samo sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Time je sezonsko zapošljavanje u Njemačkoj odobreno samo za državljane Hrvatske, ali ne i za radnike iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Te zemlje su takozvane 'treće zemlje', što znači da nisu članice Europske unije niti Europskog ekonomskog prostora."
I bolja mjesta, ako nema kandidata iz EU

Mogućnost zapošljavanja u Njemačkoj imaju i hrvatske medicinske sestre i tehničari na temelju dva sporazuma o zapošljavanju i to: kao "gostujući radnici" u trajanju od 12 do 18 mjeseci za osobe od 18 do 40 godina starosti, sa i bez položenog stručnog ispita radi usavršavanja i učenja njemačkog jezika. Drugi sporazum odnosi se isključivo na medicinske sestre i tehničare s položenim stručnim ispitom ili priznatim srednjoškolskim obrazovanjem za njegovatelja na duže ili neodređeno vrijeme, što važi i za osobe starije od 40 godina. Kada je riječ o zapošljavanju visokokvalificirane radne snage kao što su liječnici i informatičari iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, važi sljedeće pravilo:

"Dozvola za rad u Njemačkoj bit će im dana samo u slučaju da za to slobodno radno mjesto nisu zainteresirani privilegirani kandidati, odnosno državljani jedne od zemalja Europske unije", upozorava Schnieber.

Novinari, sportaši, umjetnici, manekeni...

Posebno pravilo vrijedi i za novinare. Ukoliko od njemačke vlade dobiju akreditaciju za izvještavanje, za prijavu boravka u Njemačkoj nije im potrebna suglasnost Agencije za rad.

Postoji još nekoliko zanimanja za koja vrijedi takvo pravilo. To su sportaši, umjetnici, manekeni i fotomodeli, ukoliko u Njemačkoj poštuju određene uvjete. Tako na primjer, osobe i njihovi suradnici koji zadrže stalno mjesto boravka u svojoj matičnoj zemlji mogu u Njemačkoj održavati svoja naučna predavanja, kulturne i sportske priredbe najduže tri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini.

Isto vrijedi i za umjetnike koji u Njemačkoj sudjeluju na festivalima, muzičkim i kulturnim manifestacijama ili na snimanju filmskih i televizijskih produkcija. Profesionalni sportaši i treneri, stariji od 16 godina, moraju biti angažirani u jednom od njemačkih sportskih klubova, a klub je dužan isplaćivati bruto-plaću iz koje se onda može plaćati pedeset posto troškova za zakonom utvrđeno mirovinsko osiguranje. U slučaju manekena i fotomodela, poslodavac je obavezan prijaviti Agenciji za rad takve strane suradnike prije nego što započne snimanje.

Objavilo (Deutsche Welle)

Preuzeto s hrsvijet.net