Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Čet05282020

Last updateČet, 10 Svi 2040 12pm

Pronađeni više puta spaljivani posmrtni ostaci tijela bugojanskih Hrvata

mlaco

Institut za nestale osobe BiH pronašao je nakon 17 godina dijelove kostiju na lokalitetu Ivandine kuće kod Bugojna, gdje se, pretpostavlja se, nalaze posmrtni ostaci tri žrtve hrvatske nacionalnosti iz Bugojna.

- Našli smo sitne fragmente lubanje. Riječ je o vrlo malim fragmentima. Prema onome što sada imamo, vrlo je mala vjerojatnoga da će se iz tih ostataka moći izvući profil DNK, rekao je Marko Jurišić, član Kolegija direktora INO-a BiH.

Jurišić je objasnio kako su tijela žrtava paljena više puta, što dodatno otežava proces identifikacije, ali će vještak pregledati uzorke i poslati ih u laboratorij.

- Ako ne bude bilo moguće izvršiti identifikaciju pomoću DNK, moguće je da vještak, uz izjave svjedoka koje imamo, identificira žrtve. Ne znam hoće li obitelji to prihvatiti. Oni su rekli da će prihvatiti i najmanji djelić tijela koji bude potvrđen DNK metodom, objasnio je Jurišić za BIRN.
Asanacija terena na području Ivandine kuće, počela je danas po nalogu Suda BiH, a nakon što je Tužiteljstvo BiH sklopilo sporazum o priznanju krivice s optuženim Enesom Handžićem.


Prema ranijim navodima iz Tužiteljstva BiH, tijekom pregovora o priznanju krivice došlo se do informacija o mjestu gdje se nalaze posmrtni ostaci Jadranka Gvozdena, Perice Kovačevića i Nikice Miloša. Istražiteljske ekipe na lokalitetu Ivandine kuće bile su i u listopadu 2010. godine, ali tada nisu pronađeni ljudski ostaci.

Jurišić kaže da će asanacija na ovom mjestu biti nastavljena i sljedećih dana. Podsjetio je da se još uvijek traga za 34 nestale osobe hrvatske nacionalnosti s područja Bugojna.


Sud BiH nije objavio pojedinosti Handžićeva priznanja, no državna odvjetnica Terzić potvrdila je kako je on otkrio lokaciju na kojoj su pokopana tijela barem trojice likvidiranih pripadnika HVO koji su prije toga bili zatočeni na nogometnom stadionu u Bugojnu.
Prema dostupnim podacima, ondje je bilo zatočeno više od 300 zarobljenih hrvatskih bojovnika i civila, a brojni među njima zlostavljani su te odvođeni na kopanje rovova na prvim crtama bojišnice.

Većina je naknadno razmijenjena, no dvadeset odvedenih zatočenika nikada se nije pronađeno i oni se do danas vode kao nestali. Do Handžićeva priznanja sudjelovanja u zarobljavanju Hrvata doveo je i iskaz zaštićenog svjedoka koji je opisao ustroj i način funkcioniranja bošnjačke vojne i civilne vlasti u ratnom Bugojnu, te je ukazao na moguće lokacije na kojima su pokopani neki od ubijenih Hrvata.

Nakon priznanja krivnje, postupak protiv Handžića odvojen je od suđenja ostaloj trojici optuženika a izricanje kazne sud je zakazao za 25. svibnja.Suđenje "bugojanskoj četvorki" privuklo je posebnu pozornost javnosti u BiH zbog moguće umiješanosti sadašnjeg ministra obrane BiH Selme Cikotića i ratnog načelnika općine Bugojno Dževada Mlaće u počinjene zločinne.

Udruge Domovinskog rata iz Bugojna od početka suđenja su insistirale da se Sud ne prihvati sporazumno priznanje krivice s Handžićem dok je otkrije gdje se nalaze tijela svih 20 ubijenih Hrvata. 

Preuzeto sa: Dnevnik.ba