Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Sub09212019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

BiH u 2017. polaže ispit geopolitičke opredjeljenosti

Bosna i Hercegovina će se u 2017. godini suočiti sa provjerom  svoje geopolitičke opredijeljenosti između euroatlantskih integracija sa Zapadne strane, te Ruskih i Turskih geopolitičkih stremljenja kao i uloge Islamskog svijeta sa Istočne strane. Političke elite u BiH  u nadolazećoj godini također imaju zadatak  izjasniti se o dvoentitetskom ustroju, terorističkim prijetnjama i imigrantima.

za gip pise pejo 900

Piše: Pejo Gašparević

Takva procjena razvoja događaja u BiH u 2017. godini uporište pronalazi u Upitniku kojeg  je Europska komisija dostavila Bosni i Hercegovini  početkom prosinca 2016. godine  sa zadatkom da se odgovori na  3.242 pitanja dostave Bruxellesu u roku od šest mjeseci. Dakle, radi se o zahtjevnom poslu koji neće trpiti nikakvu lijenost političkih elita u BiH.

Za analitičku inventuru tog Upitnika  usredotočit ću se na ona poglavlja i pitanja za koja ponizno smatram kako bi mogla imati ključne učinke na (ne)prilike u BiH, ne zanemarujući važnost i mnoštva ostalih pitanja koja zbog prostorne ograničenosti ne mogu biti obuhvaćena ovim uratkom.

Prva rečenica zadataka  izručenih političkim elitama u BiH  iz ovog dokumenta  Europske komisije čini se i najvažnijom, a ona glasi:"Molimo, pružite kratki opis ustavnog i institucionalnog ustroja Bosne i Hercegovine."  Treba primijetiti kako Europska komisija traži "kratak opis"  ustavnog ustroja BiH što znači kako Bruxellesu nisu potrebni "markovi konaci" (maratonska priča) o dvoentiteskom ustroju BiH koji je tako zacrtan u aneksu 4. Daytonskog sporazuma a koji se tretira kao Ustav BiH. Nedvojbeno,  Bruxelleski birokrati znaju kako je Daytonski Ustav rascijepio tronacionalnu BiH na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, te stoga u njihovom zahtjevu za "kratkim opisom" takvog ustroja treba prepoznati  i svojevrsno problemtiziranje dvoentitetskog uređenja BiH. Europska komisija oblijećuću  oko Ustava (Daytonskog) BiH traži od političkih elita u BiH sljedeće: "Molimo opišite postupak potreban za reviziju Ustava.

Je li već bilo revizija Ustava? Ako je tako, molimo objasnite relevantne amandmane, postupak, opseg i promjene koje su napravljene."  Znakovito je kako u ovom slučaju Europska komisija ne traži "kratak opis" što znači da nije ograničila opis postupka potrebnog za "reviziju ustava."  Kandidirajući moguću "reviziju Ustava" Europska komisija cilja na rješavanje gorućeg problema u BiH koji se očituje u činjenici da su tri konstitutivna naroda smještena u dva entiteta što iz godine u godinu  umnožava napetosti. To znači kako je glavni kvar na Bosni i Hercegovini nastao Daytonskim instaliranjem dva entiteta -Republike Srpske u kojoj Srbi žele zadržati dominaciju, i Federacije BiH u kojoj Bošnjaci prakticiraju nametanje Hrvatima onih dužnosnika (slučaj Željko Komšić) i onih stranaka (platformaška vlast) koji nemaju većinsku glasačku potporu hrvatskog naroda u BiH. Po svoj prilici sastavljači Upitnika Europske komisije namijenjenog Bosni i Hercegovini uočili su opasnost takvog obespravljivanja jednog od konstitutivnih naroda.

Europska komisija problematiziranje Ustava BiH  iskrcava i u sljedeće pitanje: "Postoje li neki  planovi za izmijeniti Ustav? Molim objasnite."

Način na koji je Europska komisija oblikovala pitanja o Ustavu (Daytonskom) BiH koristeći pojmove "revizija Ustava" i "izmjena Ustava" govori kako u Bruxelleskim uredima postoji ambicija za uspostavom institucionalne ravnopravnosti sva tri naroda BiH i njenih građana.   
Posebno su znakovita pitanja Europske komisije koja su prožeta signalima za  uklanjanjem nejasnoća o geopolitičkoj opredijeljenosti Bosne i Hercegovine.

Evo kako glasi uvodno pitanje u poglavlju kojim se podsjeća kako je Ugovorom o Europskoj uniji definirana  potreba Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i Zajedničke  sigurnosne i obrambene politike (ZSOP): "Je li Bosna i Hercegovina spremna prihvatiti bezrezervno definiciju, pravnu strukturu i organizacijska rješenja za vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku (ZVSP i ZSOP) Unije uključujući i vojnu dimenziju?"

Težište ovog pitanja je na izjašnjavanju BiH  o "bezrezervnoj"  spremnosti za  prihvaćanje  vanjske, sigurnosne i obrambene politike uključujući i "vojnu dimenziju." Takav upit Europske komisije  može se iščitavati i kao njena poruka  Bosni i Hercegovini kako se ne može sjediti na "dvije stolice"- biti deklarativno za integracije u EU a istodobno  ispoljavati geopolitičke sentimente prema Rusiji, ili biti za EU a prizivati Turska Otomanska vremena. Pri tomu se od Bosne i Hercegovine posve konkretno traži da odgovori na pitanja kakve političke dijaloge prakticira sa Turskom, Rusijom, Organizacijom Islamske suradnje i Vijećem za suradnju u Zaljevu. Također se od BiH traže odgovori na pitanja o njezinim  dijalozima sa zemljama Zapadnog Balkana koje nisu članice Europske unije, te sa zemljama koje su uključene u Europsku politiku susjedstva(ENDP), kao i sa Istočnim partnerstvom i Euromediteranskim partnerom. Osim toga od BiH se traži izjašnjavanje o njezinom  dijalogu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom, ali i sa Kinom, Japanom, Indijom i Pakistanom. Očito je kako ovom serijom pitanja  Europska komisija želi ishoditi odgovore na temelju kojih bi se moglo odvagnuti u kojem geopolitičkom smjeru BiH gleda i u kojoj mjeri se u BiH eventualno ukorjenjenju europske  geopolitičke tendencije. Drukčije rečeno traži se slika o tomu kako BiH geopolitički diše.

U poglavlju koje se odnosi na borbu protiv terorizma Europska komisija traži  od BiH  odgovore na mnoštvo pitanja. Jedno od njih je formulirano ovako:"Je li Bosna i Hercegovina suočena sa bilo kojom specifičnom formom  terorizma? Ako je tako, je li unutarnjeg ili vanjskog podrijetla. Molimo objasnite, uključujući i podatke o broju osoba optuženih i osuđenih za terorizam." Nakon ovog dovoljno jasnog zahtjeva kojeg nije potrebno dodatno  komentirati slijedi i pitanje koje također samo po sebi dovoljno govori: "Mogu li vlasti razraditi  napore na različitim administrativnim razinama i sektorima u sprječavanju širenja nasilnih ekstremističkih ideologija  i ideja, naročito u odgojnim ustanovama i školama?"

Europska komisija također traži od  BiH da joj dostavi statistiku o imigrantima u posljednjih pet godina s objašnjenjem razloga za imigracije. Pri tomu se od BiH traži odgovor na pitanje:"Postoje li pravila koja predviđaju kazne za poslodavce za nepravilan boravak stranih državljana?"

Golema kolekcija pitanja koja je Europska komisija adresirala na Bosnu i Hercegovinu kombinacija su diplomatskog dizajna ali i posve otvorenih zahtjeva. Mnoštvo je pitanja intonirano tako da bi ih političke elite, svaka zbog svojih razloga, vjerojatno najradije preskočile. Ali, čini se kako nema prostora za uzmicanje u davanju odgovora na postavljena pitanja. Zapravo, Upitnik Europske komisije znači početak konkretnog oblikovanja geopolitičkog ishoda u BiH.  

Takav doseg ovih pitanja producirat će  tijekom 2017. godine u BiH  (ne)vidljiva komešanja koja će  biti odjek geopolitičke zapuštenosti Bosne i Hercegovine. Na europskom kontinentu više ne stanuje "nesvrstanost."

Za GIP piše Pejo Gašparević
30. prosinca 2016.