Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Sri10162019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Pojačane ambicije Hrvatske za rješavanje političkog statusa Hrvata u BiH

Naš suradnik Pejo Gašparević u intervjuu za portal Vijesti.ba analizira najnoviju inicijativu državnog vodstva Republike Hrvatske o potrebi stjecanja ravnopravnosti Hrvata u BiH  s ostala dva konstitutivna naroda. Za naša čitatelje prenosimo ovaj intervju u izvornoj varijanti na bosanskom jeziku kojeg koristi portal Vijesti.ba.

Ako se pomno promotre izjve predsjednice Hrvatske iz Brisela, Kolinda Grabar-Kitarović govori o ravnopravnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH. To znači da je država BiH iznad svega, a ne entiteti. Ona niti jednom rječju nije pomenula treći entitet, već potrebu nacionalne ravnopravnosti i otvoreno govori da će se za to zauzimati ambicioznije, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Pejo Gašparević.

pejo gasparevic vijesti ba

VIJESTI.BA: Kako biste protumačili inicijativu predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar - Kitarović koja je na sastancima sa evropskim zvaničnicima zatražila izmjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma? Najavila je da će Hrvatska pokrenuti razgovore i inicijativu sa SAD, jer se trenutna evropska inicijativa ne može fokusirati samo na ekonomske i socijalne procese, već mora biti i politička.

GAŠPAREVIĆ: Inicijativa koju je predsjednica Grabar - Kitarović iznijela čelnicima EU, a koja kaže da će se Hrvatska zauzeti za to da se i politički riješi status Hrvata u BiH, da oni budu institucionalno ravnopravni, odnosno da problem BiH nije samo gospodarstveni, nego i politički, zasigurno je najambiciozniji vanjskopolitički potez predsjednice Hrvatske otkako je na toj funkciji.

Treba uzeti u obzir momenat u kojem je to ona učinila. Uradila je to kada se, sasvim izvjesno, formira nova Vlada Hrvatske na čelu sa budućim premijerom Andrejom Plenkovićem. I Plenković i Grabar - Kitarović dolaze iz iste političke opcije, dakle oni su predstavnici konzervativnog narodnjačkog svjetonadzorskog spektra i u Hrvatskoj nema više kohabitacije između predsjednice i budućeg premijera.

Time bi vanjskopolitički angažmani Hrvatske mogli biti ojačani, jer neće postojati unutarhrvatski nesporazumi u pogledima na prilike u BiH. Treba uzeti u obzir i da je budući premijer Plenković bio vrlo angažovan kao evroparlamentarac na temama u vezi sa BiH, podsticao je donošenje rezolucija u Evropskom parlamentu koje su se izričito zauzimale za cjelovitost i opstojnost BiH, ali istovremeno uz izričitu potrebu da se riješi nacionalno pitanje Hrvata, da i oni budu ravnopravni institucionalno sa ostala dva naroda.

To treba gledati kao početak realizacije nove političke ambicije Hrvatske, u kojoj će biti malo mjesta da joj se prigovori, jer je Hrvatska članica EU i članica NATO. Ona je sebe geopolitički i politički pozicionirala. Hrvatska može konzumirati svoju institucionalnu uvezanost sa zapadnim strukturama da bi pomogla u rješavanju problema i u BiH.

VIJESTI.BA: Pomenuli ste činjenicu da je Hrvatska članica EU i NATO. Takva pozicija suštinski je drugačija u odnosu na period kada je ova država težila da se priključi evroatlantskim savezima. Predsjednica Grabar-Kitarović napomenula je da bi BiH trebalo da ispuni određene uslove kako bi postigla napredak na evroatlantskom putu. Možemo li očekivati da će Hrvatska uslovljavati BiH na tom putu? EU je u novom pristupu prema BiH fokusirana na socio-ekonomske teme, a Hrvatska očito traži rješavanje političkih pitanja.

GAŠPAREVIĆ: Uslovljavanje je možda prejaka riječ, ali sigurno se radi o pojačanom angažmanu i pojačanim ambicijama. No, u njima treba prepoznati sljedeću činjenicu: na taj način predsjednica i budući premijer Hrvatske, koji su bili protiv nedavnog referenduma u RS, preventivno djeluju i na eventualne buduće referendume u ovom entietu, koji bi značili potencijalni raspad BiH. Oni žele ubrzano integrisati BiH u evropske i evroatlantske integracije.

I Grabar-Kitarović i Plenković su profilisani sa prepoznatljivim političkim i geopolitičkim gardom kao evroatlantisti. Oni na taj način žele spriječiti sve buduće geopolitičke pretendente - Rusiju, koja kroz RS i Srbiju, sigurno ima svoje geopolitičke ambicije na Balkanu, a koje zadiru i u BiH.

Stoga, inicijativu predsjednice Hrvatske treba gledati i kao jedan pritajeni glas NATO, jer ona je dvije godine službovala u ovom savezu i poznaje njegovu vrhušku, poznaje stanje duha u NATO. Koliko god to izgledalo kao njena individualna akcija, ona je sigurno dobro osluhnula i proučila do koje granice može izražavati ambicije. Kroz njen glas i glas budućeg premijera Plenkovića, mi možmo na indirektan način prepoznati i odjek evroatlantskih struktura u odnosima prema BiH.

VIJESTI.BA: Pojedini analitičari tumače inicijativu predsjednice Hrvatske kao prikriveno zagovaranje trećeg entiteta u BiH.

GAŠPAREVIĆ: Priče o trećem entitetu stare su, čak i od prije Dejtonskog sporazuma. Dakle, one postoje, a jedni ih osporavaju, dok ih drugi podržavaju. Međutim, ako se pomno promotre izjve predsjednice Hrvatske iz Brisela, ona govori o ravnopravnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH. To znači da je država BiH iznad svega, a ne entiteti. Predsjednica Grabar - Kitarović niti jednom rječju nije pomenula treći entitet. Zaista, ja u njenim izjavama ne vidim takve pretenzije.

Predsjednica Hrvatske govori o potrebi nacionalne ravnopravnosti i otvoreno govori da će se za to zauzimati ambicioznije. Na taj način ona konzumira i poziciju Hrvatske, koja proizilazi iz potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Hrvatska je jedan od supotpisnika Dejtonskog sporazuma. Ona je jedna od država čimbenika koja je doprinijela zaustavljanju rata i ona polaže pravo izreći svoje mišljenje o stanju u BiH.

Mislim da je predsjednica Hrvatske, s jedne strane vrlo konkretna i otvorena, ali sa druge strane vrlo obazriva i pažljiva. Ona govori o tome da se ne želi miješati u unutrašnje stvari u BiH, ali želi doprinijeti upostavljanju ravnopravosti Hrvata u ovoj državi. Kada se to kaže, treba imati u vidu da zemlje koje su članice NATO imaju jednu vrstu nepisane obaveze - širiti stabilnost u zemljama regije.

Postoje procjene da je institucionalna neravnopravnost Hrvata u BiH jedan od uzroka političke nestabilnosti u ovoj zemlji. Kada se tako stvari poslože, onda je i obaveza Hrvatske da izvozi stabilnost u skladu sa NATO i EU načelima. Mislim da u tom pogledu treba iščitavati poruke predsjednice Grabar-Kitarović, uvijek vodeći računa o tome da je ona bila visokopozicionirani dužnosnik NATO i da ona sigurno poznaje stanje duhova u toj velikoj svjetskoj organizaciji.

VIJESTI.BA: U više navrata pomenuli ste budućeg premijera Andreja Plankovića? Šta BiH može očekivati od nove Vlade Hrvatske sa njim na čelu?

GAŠPAREVIĆ: Moja procjena je da će Planković, koji ima ogromno diplomatsko iskustvo kao evroparlamenarac i koji je bio jedan od izaslanika Evropskog parlamenta u rješavanju krize u Ukrajini, uprvo to svoje iskustvo prakticirati u pokušaju prevladavanja nesporazuma u BiH. On je čovjek koji uvijek pokušava dijalogom rješavati probleme, susretanjem, saniranjem nesporazuma. To je učinio u Hrvatskoj, kada je nezavisnu listu Most pretvorio u svog koalicionog partnera za dvije, tri sedmice.

On će sigurno tražiti svoje adrese za pregovore u Sarajevu, ali isto tako, on će jako dobro uvažavati ono što mu kažu politički predstavnici Hrvata u BiH. Na toj liniji treba procjenjivati njegove buduće političke akcije. Siguran sam da će tu odigrati veliku i pozitivnu ulogu, te da će svojim aktivnostima pokušati da BiH izađe iz gliba.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)