Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Čet04092020

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Ministar Edin Ramić: I izmjene Izbornog zakona BiH su potrebne

Kada god imam priliku odazovem se svakom pozivu za pomoć. Smatram da je to obaveza prevashodno čovjeka, kao ljudskog bića, a tek onda kao odgovoran pristup osobe koja obavlja javnu funkciju. To je i doživljaj i dar svakog dobrog čovjeka da pomaže u svakoj prilici. Pomagati drugima u nevolji čini nas boljima, ispunjenijima i sretnijima. Zato ću se odazvati svakoj prilici, ukoliko mi obaveze to dozvole. Ta namjera me dovela i do Zagreba.

Za GIP razgovarao: Anto PRANJKIĆ

Kao što je poznato Bosanska Posavina je raseljena, napuštena i uništena. Često izgleda kao područje bez nade, kao područje bez budućnosti, jer ne postoje institucije niti ljudi koji žele pomoći tom narodu. No, pored upornih Posavljaka postoje i svijetli primjeri koji svojim radom svjedoče da postoje ljudi koji žele i hoće pomoći. Pored Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu sa državnim tajnikom Zvonkom Milasom i njegovom savjetnicom sa posebnim položajem za BiH Žanom Ćorić, ovih dana čujemo sve češće i konkretne poteze ministra za raseljene i prognane osobe Federacije BiH Edina Ramića. Najavu njegova dolaska na donatorsku večer za pomoć jednom oboljelom dječaku iskoristili smo za razgovor.

Gospodine Ramiću, kao dopredsjednik stranke SDA BiH, kako vidite trenutnu političku situaciju u BiH?

- Od količine kompromisa i intenziteta dogovora političkih stranaka u vlasti koji će voditi ovu zemlju, zavisi kuda i kako ćemo ići dalje. Moram kazati da bez obzira na zastoj koji smo imali evo već godinu dana u formiranju vlasti, stvari su se konačno počele pomjerati nabolje. Politički dogovori napreduju i imamo kompromise, makar i minimalne, oko najvažnijih pitanja. Usvojen je Program reformi čime je deblokiran i intenziviran NATO put Bosne i Hercegovine, radi se na imenovanju novog saziva Vijeća ministara BiH i provedbi dogovora o slanju Programa u Brusseles. Istina je da su svi koraci prespori, ali se pomjeraju. Slijedi nam i proces formiranja izvršne vlasti na federalnoj razini, kao i u određenim županijama. Politička situacija u zadnjih godinu dana nije bila na zadovoljavajućoj razini, ali konačno su se počele stvari pomjerati i idu u dobrom pravcu. Vjerujem da ćemo brzo imati značajnije pomake jer su napravljeni dobri rezultati u proteklom mandatu, kao i neophodne pripreme da se krene u konkretizaciju projekata na terenu, od infrastrukturnih i ekonomskih do razvojnih i investicijskih, ali i ispunjenja obaveza prema EU integracijama.

ramic

Kako vidite položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini? Može li se konačno izmijeniti famozni Izborni zakon?

- Svi narodi u ovoj zemlji moraju imati jednaka prava, bez diskriminiranja po bilo kojoj osnovi i bez obzira na kojem pedlju zemlje živjeli. Bez uvažavanja osnovnih prava svih naroda i građana ne možemo govoriti o drugim segmentima jednakopravnosti. Ako je djeci Bošnjacima u obrazovnim ustanovama u entitetu Republika Srpska uskraćeno pravo na svoj jezik, jezik svog naroda, ili djeci bilo kojeg konstitutivnog naroda, ako nismo svi jednaki pred istim zakonom ili nemamo pravo da biramo ili budemo birani, onda još uvijek ne možemo govoriti o punoj ravnopravnosti naroda. Činjenica jeste da smo došli do jednog stadija Ustava kojeg moramo mijenjati i dopunjavati kako bi uklonili sve nedostatke sa kojima se susrećemo u praksi. Imamo više presuda upravo radi ustavnih ograničenja.
Izmjene Izbornog zakona su također potrebne i one moraju osigurati provođenje svih presuda Evropskog suda za ljudska prava i presuda Ustavnog suda BiH. Bazirana na tim presudama, rješenja moraju osigurati jednakost svih građana u izbornom procesu na cijelom teritoriju BiH, isključujući uspostavu bilo kakvih izbornih jedinica zasnovanih na etničkom principu. Međutim, smatramo da je pregovore o rješenjima Izbornog zakona u vezi sa Gradom Mostarom potrebno odvojiti od pregovora u vezi sa ostalim izmjenama Izbornog zakona. To je potrebno što hitnije dogovoriti kako bi se omogućilo održavanje izbora u Gradu Mostaru naredne godine, pri čemu se mora osigurati ravnopravna pozicija konstitutivnih naroda i građana u jedinstvenom Gradu Mostaru, te isključiti bilo čija dominacija ili diskriminacija kao i svaka podjela na etničkom principu.
Izmjene su potrebne i moramo raditi na njima, stoga vjerujem da možemo dogovoriti i sretnija i pravednija rješenja, ukoliko budemo išli korak po korak, jer je dosadašnja praksa pokazala, da se teško ili nikako prave pomaci, ukoliko hoćemo jednim rješenjem obuhvatiti sve što godinama nismo uspjeli kompromisom rješavati.
Ono što imamo trenutno nije najsretnije rješenje, jer omogućava diskriminaciju i kršenje ljudskih prava, a to potvrđuju i presude, kako Evropskog tako i Ustavnog suda BiH.

Kao ministar Izgnaninih i raseljenih osoba Federacije BiH imate li alate kojim možete pomoći Hrvatima Bosanske Posavine i Republike Srpske u obnavljanju domova i stvaranju uvjeta za održivi povratak?

- U proteklom mandatu mi smo u Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica radili dosta upravo na stvaranju uslova za održivi povratak te sanaciji i izgradnji domova za povratnike širom Bosne i Hercegovine, pa tako i u regiji Posavine.
Ministarstvo realizira više programa i projekata namijenjenim povratničkoj populaciji i stvaranju uvjeta za održivost povratka.
U oblasti razvojnih projekata održivosti povratka izdvojili bi programe izgradnje i sanacije infrastrukturnih i drugih objekata od značaja za širu društvenu zajednicu u mjestima
povratka na prostoru Bosne i Hercegovine, potom programe podrške zapošljavanju/
samozapošljavanju povratnika u poljoprivredi i zapošljavanju povratnika u malom gospodarstvu. Također tu su programi podrške investicijskim projektima u cilju zapošljavanja povratnika, programi podrške razvoju startup (početnog biznisa) povratnika te pomoći u obavljanju
pripravničkog staža kroz rad bez zasnivanja radnog odnosa povratnika sa VSS.

U okviru podrške obrazovanju kao i humanitarne djelatnosti svakako treba istaknuti prog-rame kao što su stipendiranje studenata-povratnika na područje Republike Srpske gdje smo samo u ovoj godini dodijeli 349 stipendija, zatim sufinansiranje troškova prijevoza učenicima srednjih škola povratnicima iz Federacije BiH u Republiku Srpsku, kao i dodjela novčanih sredstava porodiljama povratnicama na području Republike Srpske.
Pored toga finansiramo projekte udruženja raseljenih lica, povratnika i izbjeglica iz oblasti kulture i sporta, usmjerenih na unaprjeđenje položaja i statusa ovih kategorija društva, zatim osiguravamo pojedinačne jednokratne novčane pomoći pojedincima i udrugama te dodjelu humanitaranih paketa sa hranom i higijenskim potrepštinama, kao i izdajemo dozvole za humanitarne projekte međunarodnim nevladinim organizacijama.
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica implementira i pet projekata (Transfer Ministarstva, OPEC, SDF, RSP i CEB II) namjenjenih obnovi postojećih i izgradnji novih stambenih jedinica na području cijele BiH, a koji se finansiraju iz budžeta Federacije BiH, donatorskih i kreditnih sredstava. Realizacijom navedenih Projekata u 2019. godini, zavr-šena je ili je u toku izgradnja i obnova ukupno 952 stambene jedinice.
Od ovog ukupnog broja za povratnike u regiju Posavine u proteklom mandatu osigurali smo oko 3,6 miliona KM za obnovu ili izgradnju 144 stambene jedinice povratnicima. Riječ je o izgradnji i obnovi domova po sistemu „ključ u ruke“, te donacija u građevinskom materijalu i finansijskim sredstvima.

ramic1

Brojni državljani BiH koji se nalaze u Republici Hrvatskoj nisu upoznati niti s osnovnom procedurom za stjecanje prava na obnovu. Koji su osnovni uvjeti potrebni kako bi jedan povratnik mogao dobiti obnovu u Federaciji BiH?

- Ministarstvo radi u skladu sa zakonskom procedurom koja podrazumjeva primjenu odredbi Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izgnanicima iz Bosne i Hercegovine. Svi naši programi i projekti za koje provodimo kao i javni pozivi za korisnike nalaze se na službenoj web stranici Ministarstva sa jasnim uslovima, kriterijima, potrebnom dokumentacijom, rokovima, pravom učešća i sl. Tako su početkom tekućeg mjeseca raspisani javni pozivi za podnošenje prijava za programe pomoći održivog povratka, i to javni pozivi za podnošenje prijava za programe pomoći održivog povratka „Podršku zapošljavanju/samozapošljavanju povratnika u poljoprivredi u periodu 2020. i 2021.godine”, te program „Izgradnja i sanacija infrastrukturnih i drugih objekata od značaja za širu društvenu zajednicu u mjestima povratka na prostoru Bosne i Hercegovine u periodu 2020. i 2021 godine”.
Pored toga, objavljen je i “Javni poziv izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, raseljenim osobama u Bosni i Hercegovini i povratnicima u Federaciju Bosne i Hercegovine za podnošenje prijava za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka na područje općina Federacije Bosne i Hercegovine” te “Javni poziv izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, raseljenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine i povratnicima iz Federacije Bosne i Hercegovine za podnošenje prijava za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka na područje opština Republike Srpske”.
Ovo je poziv povratnicima za podršku koju ćemo osiguravati u naredne dvije godine, pa tako i način da se prijave naši povratnici sa područja Posavine.

 Već ste u nekoliko slučajeva pomogli Hrvatima Bosanske Posavine. O čemu se radi i u kojoj mjeri?

- Ključni programi Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica odnose se na
održivost povratka, kako bi povratnici koji su se vratili u svoja prijeratna prebivališta imali uslove za život.
To su projekti saobraćajnog uvezivanja povratničkih zajednica s ciljem poboljšanja uvjeta za poduzetništvo, kao i ostale aspekte života, kao i pomoć u samozapošljavanju i
zapošljavanju. U proteklom periodu, otvorili smo mnoge dionice puteva, od kojih povratnici imaju direktnu korist, jer u ovom vremenu kada je komunikacija i transport ljudi i roba
od prijeke potrebe, nemoguće je zamisliti održivi povratak u povratničkim selima, koja su
komunikacijski odsječena.

Posavina ima značajnu povratničku zajednicu koja zaslužuje podršku svih resornih nadležnih ustanova i institucija. Mi cijenimo svakog povratnika i njegove potrebe, zato je nismo izostavili iz naših programa, i tako će i ostati.
U ovom mandatu za općine u regiji Posavine, Odžak, Derventu, Domaljevac-Šamac, Šamac, Brod, Modriča, Vukosavlje, Pelagićevo, Orašje, osigurali smo ukupna sredstva u iznosu od preko 5,2 milijuna KM. Od toga je direktno iz proračuna Ministarstva podržano 47 projekata za održivost povratka, u iznosu od skoro 1,7 milijuna KM.
Najveći dio se odnosi na izgradnju i sanaciju putne infrastrukture, potom obnovu i izgradnju objekata obrazovnog, sportskog i kulturnog značaja, kao i vjerskog te sakralnog karaktera, zatim sanaciju i izgradnju vodovodne mreže, zapošljavanje u maloj privredi, podrška za start-up (početne) biznise.

Često dolazite među Hrvate Bosanske Posavine i nudite pomoć. To je neuobičajena praksa političara ne samo iz reda drugih nego i hrvatskoga naroda. Što Vas pokreće da činite korak više u odnosu na druge?

- Najbolji sud o radu Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, kao i mene kao ministra, daju svakodnevno sami povratnici. Često čujemo od samih ljudi na terenu da je ovo Ministarstvo posljednji oslonac za povratnike. Lijepo je to čuti, ali uvijek tom prilikom želim naglasiti da svakako ima još državnih institucija čiji je zadatak da doprinesu
povratku.
Rad u službi svog naroda i države Bosne i Hercegovine je poziv koji svakom patrioti čini čast. Svaki put kada obradujemo povratnike, među kojima je većina ostala bez članova obitelji, domova i imovine, moguće je osjetiti snažnu pripadnost zajednici, ljudsku
ispunjenost i smisao koji nadilazi funkcije i pozicije, ali i politiku.
Pošto dolazim iz povratničke sredine, veoma dobro razumijem ljude u Posavini. Smatram da svi trebamo raditi svoj posao najbolje što možemo i tako doprinositi boljem životu naših sugrađana te graditi našu domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Činjenica je da ste i sami bili prognanik i da dolazite iz kraja koji je mnogo propatio za vrijeme i poslije rata. Jesu li to razlozi da bolje razumijete i prognanike Hrvate?

- Mandat sam posvetio cilju da ostvarimo što bolje rezultate, koji podrazumijevaju bolje uvjete života i rada povratničkoj populaciji. O tome svjedoče činjenice, izgrađenih i
obnovljenih skoro tisuću domova na prostoru cijele zemlje, osigurano više od 2500 radnih mjesta povratnicima putem investicijskih projekata i projekata zapošljavanja /samozapošljavanja u privredi, asfaltirano više od 100 kilometara dionica puta u
povratničkim zajednicama, osigurano 1400 stipendija za mlade povratnike kao i
pripravnčki staž za 250 mladih visokoobrazovanih povratnika te prevoz za 820 učenika.

Kao što sami kažete, kao prognanik dolazim iz kraja entiteta RS-a, koji je na vlastitoj koži osjetio sve nedaće agresije i postratnog života, znam i osjećam stvarne probleme ljudi. Tamo i danas živi moja porodica i moja djeca. Često sam na terenu, razgovaram sa
ljudima i razumijem potrebe ljudi koji su se vatili na svoja prijeratna ognjišta.
Ova populacija ne smije biti zanemarena i treba našu podršku, a mi svi koji obavljamo državne funkcije moramo preuzeti i odgovornost da radimo te ponudimo konkretne
rezultate, koje će najbolje osjetiti povratnici i njihovi uslovi života i rada.

Za nekoliko dana dolazite u Zagreb na donatorsku večer kako biste pomogli jednom dječaku. Nismo li svi pozvani pomagati ljudima u nevolji?

- Kada god imam priliku odazovem se svakom pozivu za pomoć. Smatram da je to obaveza prevashodno čovjeka, kao ljudskog bića, a tek onda kao odgovoran pristup osobe koja obavlja javnu funkciju. To je i doživljaj i dar svakog dobrog čovjeka da pomaže u svakoj prilici. Pomagati drugima u nevolji čini nas boljima, ispunjenijima i sretnijima.
Zato ću se odazvati svakoj prilici, ukoliko mi obaveze to dozvole. Ta namjera me dovela i do Zagreba.

 Uskoro nam dolazi i Nova 2020. godina što je to na čemu trebamo raditi kako bi stvarali povjerenje jednih među drugima te kako bi bolje i ljepše zajednički živjeli u BIH?

- Upravo ova 2020. godina treba biti prekretnica u razmišljanjima i radu sviju nas, a posebno onih koji čine vlast i kreiraju politike naše zemlje. Bosna i Hercegovina kao država svih njenih naroda i građana mora biti svima prioritet, patriotizam i zajednički rad na građenju, a ne raskrajanjima zemlje, zajednički rad na ekonomskom jačanju, novim radnim mjestima, izgradnji infrastrukture, kvalitetnijem obrazovanju uz potpuno poštivanje bogatstva različitosti koje imamo i dostojanstva svakog čovjeka.
Naravno moramo snažnije i odlučnije krenuti ka evropskim integracijama i NATO savezu, raditi na ispunjavanju obaveza, kao i osiguravati reforme te donositi nove zakone, koji moraju omogućiti Bosni i Hercegovini dalje napredovanje ka stabilnoj demokratiji, zasnovanoj na vladavini zakona, najvišim standardima ljudskih prava i jačanju ekonomskog razvoja.

Za GIP piše Anto PRANJKIĆ