Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Pon10142019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Stres - propast ili novi početak

Ništa novo, ništa što već nije doživljeno. Stres ili preopterećenje duše i tijela doživljavao je čovjek i prije tisuće godina,samo na svoj način i u uvijetima svoga vremena.Pa ipak, mi doživljavamo da je preopterećenje postalo raznovrsnije i jače u našoj svakodnevnici. Postalo je vodeći sindrom našeg doba. Povećani životni tempo, radni pritisak , trka za zaradom i životna nesigurnost stvaraju trajnu napetost, duševni nemir i tjelesno trpljenje. Susrećemo bezbroj primjera u svakodnevnom življenju:

- Promatram kako majka brzo govori djevojčici , a dječačić ju poteže za haljinu:“Mama daaa...“ A majka se otrese:“Pusti me ,vidiš da sam u stresu!“Vjerojatno se priprema za dolazak gostiju.
- Otac završava posao u 17,30 sati, a sin ima trening u 18,00. Žuri da bi odvezao sina i baš tada kvar na vozilu:“Oh, Bože, što sad?!“

 


- Na ulici velik promet. Mlađarac stiskao gas i nazor prođe pred čovjeka koji je morao zakočiti. Kroz prozor se čuje:“Kakav idiot, pa ti sad živi?!“
- Čovjek uložio svu ušteđevinu u banku koja je propala. Slomljene duše ponavlja:“Kako dalje?!“
- Srednjoškolac na putu do škole misli da sve zna. Kad mu profesor postavi pitanje, svijet se zaokrenu. A na njegov odgovor profesor se poče krstiti.
- U braku su dvije godine. Šuti on ,šuti ona. Oboje mozgaju :“Ti si kriv.“
I tako svi bismo mogli naći svoje napore i iscrpljenosti, svoje trenutke razočaranosti. Stres je prisutan svuda. On je neizbježno zlo današnjice. Suvremena medicina govori o posljedicama stresa ili preopterećenosti. To mogu biti teške bolesti koje ubijaju, kao što su visoki krvni pritisak, srčani udar i razne vrste raka.
Učinci stresa mogu biti neposredni, naknadni (zaostali) i kronični po svom djelovanju.
1. U neposrednom djelovanju stresa tijelo se aktivira da bi se moglo susresti s opasnošću.U mozgu se umanjuje osjećaj za bol, a pojačava se mišljenje i sjećanje. U očima zjenice se rašire da bi bolje vidjele. Pluća uzimaju više kisika. U jetri pohranjeni šećer se pretvara u glukozu. U srcu krvotok pumpa veće količine kisika i glukoze, a povećava se krvni pritisak i otkucaji srca. Slezena povećava broj crvenih krvnih zrnaca, da bi krv mogla više kisika unijeti u mišiće. Adrenalne žlijezde izlučuju takozvani hormon“ borbe ili bijega“. U želucu i crijevima zaustavljena je probava. Kosa je rspršena.
2. Zaostali ili naknadni učinci stresa se očituju na mozgu,obrambenom sustavu, jetri i žlijezdama s unutarnjim izlučivanjem.Nekoliko minuta poslije stresa organizam se pokušava umiriti i obnoviti.
U mozgu posebice kod pamćenja pokušava se stres preraditi. Obrambeni sustav nastoji povisiti raspoloživu tjelesnu energiju. Jetra pretvara stvorenu masnoću u energiju.A andrenalne žlijezde izlučuju kortisol za izmjenu tvari i upravljanje snagama obrane.
3. Kronični učinci stresa se očituju na mozgu,obrambenom sustavu, želucu / crijevima i na krvotoku Ako se ponavlja stresno stanje nastaju oštećenja na spomenutim organima. Kortisol oštećuje moždane stanice. Ponavljani pritisak na obrambeni sustav umanjuje sposobnost obrane protiv infekcija. Sluzokoža je napadnuta ako je slab krvni protok i podložna je upalama i čirevima.
Povišeni krvni pritisak oštećuje elasticitet krvnih sudova i vodi prema opasnim mikroranjavanjima.
Potpuno izbjeći stres nije moguće. Ali ga zato treba ublažiti i pozitivno usmjeriti. Otkrivač stresa Hans Selye jednom reče da je stres „začin života“. Kao što za začin treba znati pravu mjeru, tako i kod stresa naučiti pravu primjenu . Psiholozi nas upozoravaju da bismo neprijatelja pobijedili moramo ga poznavati.To znači da si sami postavimo pitanja i njih kroz tjedan dana pratimo i pokušamo odgovoriti:
1. Što prouzročuje jake negativne osjećaje srdžbe, gnjeva, razdražljivosti i potištenosti?
2. Što to izaziva kod mene : bol u želucu, iscrpljenost, lupanje srca, ukočenost vrata itd?
3. Spavam li dovoljno i u mirnu snu, ili što je to što mi remeti san?
4. Ako imam teškoća s koncentracijom, koje su to misli i mozganja koja me najčešće rastresaju?
5. Što vas spriječava da se ne možete redovno opustiti, zdravo hraniti itd?


Na stres ne bi trebalo reagirati odmah automatski borbeno, već razmisliti, uzeti vremena i zraka i razmisliti. Na različite stresove tražiti i različita rješenja, ali uvijek promišljeno. Teških se događaja prisjetiti i pozitivno ih proraditi. Dobro je u takvim okolnostima napisati ono su čim se hrveš ili o tim teškim doživljajima s nekim povjerljivim porazgovoriti. Muški reagiraju žešće na stresove nego ženske.Krvni pritisak udara žešće u visinu.Ženski hormon estrogen je bolje zaštićen od navale adrenalina. Ženske doživljavaju više stresova nego muški, jer se brinu za više (mnogo) stvari preko dana.


Brige stvaraju u nama jednu vrstu misaone napetosti i smetaju sabranosti ili koncentraciji. Dobro je kroz tjelesne aktivnosti (sport, fitnes itd.) olakšati duševnu preopterećenost.Psiha je onaj portal na koji stres udara. Zato je duševni život na udaru, iako može stradati i tijelo,jer osoba je cjelina duhovnog i tjelesnog.Rasterećenje po tjelesnim aktivnostima može izgledati kao paradoks: na stresno opterećenje ići voljnim opterećenjem koje vodi naša glava. Oh, kako nam Isusova riječ iz evanđelja tu dobro dođe:“Ne brinite se tjeskobno za svoj život“ (Lk 12,22). Njemački psiholog Heiko Ernst donosi šest odluka koje život čine lakšim:
1. Biti mirniji i susretati stres (preopterećenje) s više duševnog mira upravo u okolnostima u kojima se stres pojavljuje, kao što su: životni tempo, radni pritisak, nesigurnost, strah i zbrka (konfuzija).
2. Gajiti društvenost, jer je kod današnjeg čovjeka nazočna velika osamljenost. Posvetiti više vremena i energije za ljude: u obitelji, za rodbinu, prijatelje, kolege, prirodu i organizacije.
3. Naučiti lakoću postojanja. Pronaći i otkriti u životu ono za igru i razonodu, jer nas je uhvatila ozbiljnost života.
4. Imati više vremena. Naučiti ne previše činiti. Nikad nemamo vremena. Znaj si uzeti i imati vremena.
5. Postići sklad u životu, koristeći svoju mnogostrukost. Mnogi pate radi jednostranosti i jednodimenzionalnosti. Treba otkriti zanemarene talente i sposobnosti.
6. Biti potpun kod sadašnjeg trenutka i stvari. Koncentriraj se na bitno.


Suvremeno društvo je često prenapeto i obuzeto nadmetanjem. U takvom društvu prevladava logika proizvodnje i profita. Često na uštrb osobe koja strada. Potrebno joj je duševno i tjelesno opuštanje. Postajemo životno umorni. A Isus nas poziva :“Dođite k meni svi ...i ja ću vas odmoriti“ (Mt 11,28).


Uputit će nas kao i apostole poslije napornog rada:“Hajdete i vi u osamu i otpočinite malo“ (Mk 6,31) da bismo mogli započeti novi dan i pronijeti Evanđelje do na kraj svijeta.


Za GIP piše fra Ante Pranjić