Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Pon10142019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Raspjevani Božić

bozic

Vjerojatno nema vremena u crkvenoj liturgijskoj godini koje nam je toliko drago i blisko kao što je Božić. Kako nam ne bi bilo drago, pa Bog nam sâm dolazi, postaje čovjekom da bi nam bio bliži, razumljiviji, da bi nas svojim rođenjem, mukom, smrću i uskrsnućem otkupio i spasio.

Uistinu, velika je to tajna koju teško možemo svojim umom dokučiti. Taj nam divni i neshvatljivi Božji čin otkupljenja uvijek iznova razgali i um i srce i dušu. Koje li radosti i nade koju Bog svojim rođenjem daje čovjeku? Čovjek je tu radost i nadu stoljećima duboko u sebi osjećao, nosio, izražavao i u pjesmu pretvarao - pjesmu izgovorenu ili pjesmu uglazbljenu. «Radujte se narodi, kad čujete glas, da se Isus porodi, u blaženi čas».

Tim riječima je naš čovjek kroz stoljeća izražavao radost i tajnu betlehemske noći, gdje sâm Bog silazi na zemlju, postaje čovjekom da čovjeku pomogne biti više čovjek. Glazba kao najstarija umjetnost prati ljude od iskona, čineći život ljepšim i čovječnijim. Upravo u štalici nad Djetetom isprepleo se po prvi put pjev anđela i čovjeka, spojilo se na divan način u riječi i melodiji Božansko i ljudsko. Zato, božićne popijevke u svojoj biti nisu ništa drugo doli prepjevano Lukino evanđelje, one su zapravo simbol zajedništva svih naroda kojima Bog dođe, što potvrđuje i popijevka: «Svim na zemlji mir veselje»
 Hrvatske božićne popijevke nastajale su stoljećima. Najstarije popijevke nadahnute su gregorijanskim koralom i, kroz stoljeća sintetizirane došle do oblika koje danas poznajemo i u božićnom vremenu rado pjevamo. Možda na svijetu nema naroda, koji je s toliko zanosa bio ponesen vizijom Djeteta i Majke i sve to opjevao u brojnim božićnim popijevkama, kao što je hrvatski narod. Čak 72 božićne popijevke donosi nam nova liturgijska pjesmarica «Pjevajte Gospodu pjesmu novu», od kojih su većina izvorno hrvatske.

Ni jedan narod se ne može podičiti tolikim bogatstvom. Austrijanci i Nijemci imaju svoju poznatu «Stille Nacht», Francuzi «Gloria», Talijani «Tu scendi dalle stelle», a mi Hrvati toliki broj prekrasnih popijevki: «Radujte se, narodi», «Kirie eleison», «Svim na zemlji», «Rodio se Bog i čovjek», «U se vrijeme godišta», «Tri kralja», «Narodi nam se»… Jednostavno, teško je neku od njih izdvojiti i reći da je melodijski ljepša i tekstom bogatija i sadržajnija.

Ako je obični, jednostavni čovjek umio otvoriti svoju dušu i srce i izreći u riječi i melodiji ono najdublje što je u sebi osjećao i vjerovao, onda su oni koji su najviše pozvani širiti zrake Božje ljepote - umjetnici, velikani glazbene umjetnosti na ovu neizmjernu tajnu Božje ljubavi i te kako odgovorili stvorivši brojna neumrla sakralna umjetnička djela. Spomenimo oca klasične polifonije Giovanni Pierluigi da Pelestrinu i njegove božićne motete, zatim druge majstore polifonije: Orlando di Lasso, Antonio Lotti, Giovanni Croce, Johann Sebastian Bach i njegov «Weihnachts - Oratorium», Georg Friedrich Händel i oratorij «Mesija», «Božićni oratorij» Camille Saint-Saënsa... Čak je božićna glazba stvarana i u instrumentalnom obliku: Božićni koncerti za komorni orkestar Arcangela Corellija, te božićni orguljski korali J. S. Bacha i drugih brojnih skladatelja.
Hrvatski puk u Bosni i Hercegovini u božićnom vremenu pod sv. misom rado pjeva božićne popijevke. Na poseban način rado pjeva popijevku «U to vrijeme godišta» gdje, tako reći, gotovo svaka župa ili pokrajina ima svoj vlastiti napjev, a cijela okupljena zajednica prije samog navještaja evanđelja stojeći pjeva kompletnu popijevku koja ima 21 strofu. Uistinu, lijep je to i dirljiv prizor: staro i mlado, muško i žensko jednim srcem i jednom dušom iz svega glasa pjeva evanđelje u malom, popijevku «U to vrijeme godišta». Možemo se također pohvaliti i prekrasnom autohtonom popijevkom «Klanjam ti se, Kraljiću». Upravo su te dvije božićne popijevke bile poticaj vjernicima katolicima na ustrajnost u svojoj vjeri u vrijeme višestoljetnog turskog zuluma - 415 godina progonstva i patnje. I ne samo božićne.

Tu je neodoljivi «Zdravo Tijelo», «Ponizno se teb' klanjamo», «O prislavna Božja Mati», «Gospin plač» i mnoge druge.


Isto tako valja reći da su božićne popijevke snimili mnogi zborovi i pjevači - solisti raznih profila: operni, pop, pa i rock pjevači uz ovu ili onu obradu, te uz pratnju orgulja, tamburica, gitara pa čak i simfonijskog orkestra. Sve to govori kako je božićna popijevka duboko ukorijenjena u hrvatskom narodu i da bez nje Božić, sasvim sigurno, ne bi bio ovakav kakvog ga danas slavimo. Stoga, čestitajući Božić jedni drugima, pjevajmo ove pjesme radosno, neka se božićna pjesma ori iz naših duša i srdaca jer, imamo razlog za slavlje - otkupljeni smo.

Za GIP piše vlč. Marko Stanušić