Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Uto09172019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Dobro došli na Web-stranicu mjesta Garevac

Dobro došli na Web-stranicu mjesta Garevac!  
Poštovani posjetitelju, učinili ste nam veliku čast dolaskom na vrata ove naše Internt stranice. Slobodno uđite, za sve goste imamo mjesta, a nadamo se i za svakoga ponešto u našem skromnom izborniku. Ukoliko niste iz Garevca Vi ćete otvaranjem ove stranice ugledati trag jednog naroda koji je postojao u Bosanskoj Posavini, i koji je u na rubu opstojnosti na tim prostorima. Ovdje ćete naći ponešto o nama Garevljanima, našim događajima, našim korijenima, i o našoj kulturnoj baštini.

Garevac je malo bosanskoposavsko mjesto smješeteno na posavskoj ravnici uz desnu stranu rijeke Bosne uz magistralni put i željezničku prugu Šamac-Sarajevo! Selo se prvi put spominje davne 1762. godine pod imenom GAREVO! Do Domovinskog rata 1992. godine u Garevcu je živjelo oko 3000 mještana a danas ih se samo jedan mali broj vratio i to u poodmakloj starosnoj dobi. Imat ćete priliku upoznati ljude koji su imali zavičaj, a danas su razbacani svuda po svijetu i zavičaj nose u svojim srcima najviše kao uspomenu. Da te uspomene budu što bogatije na ovom mjestu Vam nudimo neke od naših pisanih i snimljenih događaja! Isto tako želja nam je svojim sumještanima, razbacanim diljem svijeta, približili život, kulturu i ljepotu garevačkog podneblja i Bos. Posavine. A naravno želimo biti i mjesto susreta naših susjeda i svih ljudi dobre volje.

Za nas je važna poruka nobelovca Ive Andrića: "Dokle god si živ, dužan si raditi za zavičaj".

Kratka statistika mjesta Garevac

Broj osoba 2016. godine = 123
Broj osoba 2015. godine = 157
Broj osoba 2014. godine = 174
Broj osoba 2013. godine = 129
Broj osoba 2012. godine = 127
Broj osoba 2010. godine = 114
Broj osoba 2009. godine = 113
Broj osoba 2008. godine = 173
Broj osoba 2007. godine = 157
Broj osoba 1991. godine = 2.943

Godišnja statistika župe Garevac po obiteljima

Broj obitelji 2016. godine = 76
Broj obitelji 2015. godine = 87
Broj obitelji 2014. godine = 87
Broj obitelji 2013. godine = 82
Broj obitelji 2012. godine = 75
Broj obitelji 2011. godine = 76
Broj obitelji 2010. godine = 80
Broj obitelji 2009. godine = 78
Broj obitelji 2008. godine = 80

Opširnije:Dobro došli na Web-stranicu mjesta Garevac

Povijest Garevca

Selo Garevac, čiji je stari naziv bio Garevo, od davnine je bilo u sastavu župe Modriča. Bosanski ban i prvi bosanski kralj Tvrtko (1322.-1391.) podigao je u Modriči u drugoj polovici 14. stoljeća franjevački samostan pored rijeke Duse, po svoj prilici u Staroj Čaršiji, te u polju, izvan varoši, prekrasnu crkvu posvećenu proroku Iliji. Crkva sv. Ilije proroka nalazila se uz rijeku Bosnu, otprilike kilometar i pol udaljena od samostana, u smjeru Garevca, po svoj prilici negdje uz Katane, nekadašnji posjed modričke župe. Jedna parcela u blizini Katana danas nosi naziv Kline što na turskom znači crkva.

God. 1580. srušiše Turci modrički samostan, crkvu sv. Ilije zapališe a oca vikara pogubiše. Biskup Franjo Baličević spominje u svome izvješću iz god. 1600. da se crkva sv. Ilije nalazi izvan varoši, u polju, udaljena preko milju i nije bila pokrivena jer to nisu dopuštali Turci. Prema izvješću biskupa Nikole Orgamića-Olovčića iz god. 1673. rijeka Bosna je promijenila svoj tok i god. 1666. srušila crkvu. Tako je župa bila bez crkve iako je te godine brojila 4120 katolika. Od toga vremena modrički franjevci su služili svete mise pod vedrim nebom. God. 1679. Turci su do temelja srušili modrički samostan, da bi, nastojanjem modričkih katolika, kako izvješćuje knjiga „Pastor Bonus“, bio ubrzo podignut novi samostan, koga su Turci nakon poraza pod Bečom god. 1685. sravnili sa zemljom.

Biskup Marijan Bogdanović posjetio je 1768. župu Bila. U Garevcu, jednom od sela župe, Bila, našao je 30 obitelji (154 odraslih osoba i 78 djece). To je prvi pisani spomen mjesta Garevac (Garevo). God. 1784. Tremošnica je postala samstalna kapelanija u čiji je sastav ušlo i selo Garevac. Po pričanju starih Garevljana na bajeru Bosne, gdje su danas Rokića-kuće, podignuta je tih godina oniska daščara gdje su se vjernici sastajali na molitvu i slavljenje svetih sakramenata.

Dekretom Kongregacije za propagandu vjere iz 1801. Tremošnica je pretvorena u župu, a Garevo će 1803. postati samostalnom kapelanijom. Biskup Augustin Miletić donosi u svome izvješću iz god. 1813. popis mjesta, kuća i broj žitelja po selima koji su pripadali kapelaniji Garevo. U sastavu kapelanije su bila mjesta: Garevac (70 kuća; 315 odraslih i 200 djece) Kladari, Hasić Donji i Gornji, Tišina, Prud, Kornica, Čardak, Živkovo polje, Dobrinja, Riječani, Kužnjača i Oteža. Godine 1820. Garevačka kapalanija je postala samostalnom župom i stavljena pod zaštitu Snježne Gospe (spomendan, 5. kolovoza). God. 1868. osnovana je od Tremošnice župa Gradačac, a njoj će pripasti i nekoliko sela garevačke župe: Čardak, Bjeljevina, Bare, Kornica, Ledenice i Jovača. U novonastalim prilikama javila se potreba da se župska crkva i sjedište župe iz Garevca prenesu u Modriču, u središte novoformirane župe. Tako je god. 1889. Marijina crkva iz Garevca prenešena u Modriču a Garevljani su tada obećali da će svake godine o spomendanu Snježne Gospi ići bosi na sv. Misu u Modriču.

Godine 1957. došao je u Modriču za župnika preč. Mijo Thon, revan pastoralac i obljubljeni dušobrižnik. Sredinom šezdesetih godina je njegovim nastojanjem preuređena kuća Marka Andrića (zvanog Ronđoš), (smještena između pruge i glavnog puta) u kapelicu gdje su redovito dijeljeni sakramenti, služeno bogoslužje i držana vjeronaučna pouka. Nekoliko godina kasnije je na posjedu Ante Križića (Bekčića) podignuta kapelica (pored kuće Bone Križića) za vjerske potrebe Garevljana, preteča današnje Marijine crkve. Zauzimanjem preč. Mije Thona, a uz potporu njegovih kapelana i Garevljana, te dobrotom mnogih dobročinitelja iz inozemstva, posebno arhitekta gosp. Alberta Lehra iz Freiburga (Njemačka) sagrađena je na posjedu Ante Križića moderna Gospina crkva „Marija, Majka Crkve“. Nadbiskup Smiljan Franjo Čekada je dekretom od 15. rujna 1975. ustanovio župu Garevac i odredio joj granice, a župnik i župljani su se dogovorili da se patron slavi na Duhovski ponedjeljak.

U ratnim razaranjima god. 1992. Srbi su 27. lipnja zapalili župski stan i Gospinu crkvu, a tridesetpet metara visoki toranj, nedaleko od crkve, eksplozivom su dignuli u zrak.
 

Opširnije:Povijest Garevca