Garevački Internet portal ®

Burića štala rana i ponos Garevaca

Uto11122019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Dani sjećanja

Dani sjećanja 2006. godine

U selu Garevac kod Modriče 28. svibnja obilježen je dan sjećanja na stradanje 545 hrvatskih vojnika, među kojima je bilo i 76 ranjenika i bolničara iz bolnice u Prudu. Od tog broja, iz samog Garevca bilo je 246 stradalih. Nakon samorazoružanja i predaje 628 hrvatskih vojnika partizanima, uz obećanje da će im biti pravedno suđeno, oni su bili zatočeni u Burića štali u Garevcu od 23. do 28. svibnja 1945. Međutim, umjesto bilo kakvog suda, odatle su u skupinama odvođeni u obližnje šume gdje su na okrutan način ubijani i potom bacani u rijeku Bosnu.

Ovogodišnjem obilježavanju dana sjećanja na hrvatske žrtve iz Burića štale bilo je nazočno oko 200 Garevljana. Pred samom štalom preč. Zdenko Spajić, kancelar vrhbosanskog ordinarijata, predmolio je opijelo za sve poginule iz Burića štale te za hrvatske branitelje iz nedavnog Domovinskog rata. Potom su upaljene svijeće i položeni vijenci u ime župljana koji žive u Garevcu kao i vijenac Garevljana koji žive u Švicarskoj. Nakon toga je u župnoj crkvi služena Sv. Misa. Uz predvoditelja dr. Spajića Svetu Misu su suslavili župnik vlč. Filip Brajinović, vlč. Jakov Filipović, direktor katoličko tjednika, i dr. Ivo Balukčić, glavni i odgovorni urednik KT-a.

U prigodnoj propovijedi preč. Spijić pozvao je nazočne da kao vjernici moramo po uzoru na Isusa istinu tražiti i pomicati je. "Ubijeni hrvatski vojnici iz Burića štale bili su ljudi koji su se za svoje uvjerenje i vrjednote borili i dali vlastite živote. Među tim vrjednotama bilo je očuvanje svoga hrvatskog identiteta i svojih rodnih ognjišta. Mi, današnji Garavljani, smo potomci njihovi. Na kojim vrjednotama mi gradimo svoj život? Koliko je nama stalo do istine o tim ljudima, ali i do rodnih ognjišta i zemlje koju su nam ostavili. Istinu treba otkriti ne kako bi prema drugima gajili mržnju ili se nekome osvećivali, nego da bi na čišćenju svoje prošlosti mogli graditi svoju sadašnjost i budućnost. Treba jasno reći istinu da je i po tadašnjem međunarodnom ratnom pravu sa zarobljenicima trebalo prikladno postupati, omogućiti im obranu na zakonitom sudu. Ovi ljudi su ubijeni bez suda i mogućnosti obrane", naglasio je između ostalog preč. Spajić

Potom je propovjednik istaknuo veliku žrtvu koju su morale podnijeti tadašnje garevačke žene i majke koje su ostale bez svojih muževa i sinova u odgoju i uzdržavanju djece. "One su se hrabro borile sa životnim poteškoćama i uspjele su očuvati Garevac. Mi, današnji Garevljani, ne smijemo svoju savjest umirivati samo prigodnim paljenjem svijeća, nego i u ovom teškom vremenu kada u Garevcu živi samo 130 osoba moramo nešto zajednički učiniti da u Garevcu i nadalje bude Hrvata i katolika. Tek tada ćemo biti dostojni nasljednici svojih predaka iz Burićeve štale koji su umrli za svoje ideale", zaključio je propovijed preč. Zdenko Spajić.
Na kraju Euharistijskog slavlja župnik Brajinović upoznao je nazočne o projektu preuređenja Burićeve štale u spomen-kapelicu. Štala je zajedno s okolnim zemljištem otkupljena od njezina vlasnika i uknjižena na župu Garevac, a dobivena je i suglasnost nadbiskupskog ordinarijata da se može, poštujući zakonske odredbe, ta kapelica koristiti i kao prostor za vjerske obrede. Župnik je također istaknuo kako ga posebno zaboli kad na nekoj od kuća vidi natpis 'Prodaje se'.
Župa Garevac utemeljena je 1820. god. Posvećena je Mariji Majci Crkve. Prije ovog rata župa je brojila oko 2.400 vjernika, a sada ih u župi stalno živi samo 130. Župnu crkvu u nedavnom ratu potpuno je razorila srpska vojska, a prošle je godine potpuno obnovljena i posvećena. Također je obnovljena i župna kuća. Ostalo je još izgraditi porušeni zvonik pa da ta jedinstvena crkva u Bosni i Hercegovini zasja u svom prvotnom sjaju. Nadati se da će se iznova obnoviti i živa garevačka Crkva.

Dr.sc Ivo. Balukčić

'Tragedija hrvatskih vojnika Burića štale u Garevcu skoro je identična tragediji hrvatske vojske u Bleiburgu, i jedni i drugi su masakrirani nakon odlaganja oružja:
- posavski vojnici nakon predaje partizanima;
- a bleiburški, nakon savezničke, tj. britanske predaje hrvatske vojske njihovim partizanskim i komunističkim saveznicima, nakon čega je uslijedila neopisiva odmazda masovnim smaknućima hrvatske vojske i domoljuba.
Bleiburška tragedija hrvatskog naroda istodobno je ogromna saveznička politička i povijesna sramota, posebice Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, koje nikada za sudioništvo u zločinima nisu odgovarale. Bleiburška tragedija je sinonim hrvatskog stradanja 1945. U toj ogromnoj žrtvi hrvatskog naroda utkano je, prema još uvijek nepotpunim podatcima, više od 10.000 hrvatskih žrtava s desne obale rijeke Save, iz bosanskog Posavlja, jer i Posavljaci su u velikom broju, na stotine iz pojedinih sela, postali žrtve Bleiburga i hrvatskih križnih putova istodobno s uspostavljanjem partizansko-komunističke vlasti na ovim prostorima. '(Marko Babić, bosanskoposavski Bleiburg. Žrtve Burića štale u Garevcu, Vidovice-Zagreb,2005., str. 24-25)