Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Ned04222018

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Sveta tri kralja ili Bogojavljenje

Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje, kojim ujedno završavaju božićni blagdani. Prateći zvijezdu repaticu trojica mudraca stigli su u Betlehem, poklonili se Isusu i darovima priznali Kralja nad kraljevima. Blagdan Sveta tri kralja, kojem se većina Hrvata raduje kao još jednom neradnom danu, slavi se 6. siječnja i predstavlja kraj božićnog razdoblja 'dvanaestodnevnice'. Tim danom, poznatim i pod nazivom Bogojavljenje, u ranoj kršćanskoj tradiciji slavilo se Isusovo rođenje, pohod trojice mudraca i svi događaji iz njegovog života do krštenja u rijeci Jordan, uključujući i čudo na svadbi u Kani.

tri kralja 1024

Stare liturgije u blagdanu Bogojavljenja slavile su prosvjetljenje, objavu i proglašenje.

Najvažnija poveznica s blagdanom Sveta tri kralja upravo je 'objava poganima' jer su mudraci s istoka prepoznati kao pogani, odnosno 'oni koji nisu Židovi', a Bog ih je objavom rođenja svoga sina pozvao u svoje kraljevstvo.

Rimokatolička Crkva uvela je slavljenje Bogojavljenja krajem 4. stoljeća i u njemu stavila naglasak na Isusovo krštenje i pohod trojice mudraca koje se zbog opisa proroka Izaije vrlo rano počelo nazivati kraljevima.

Sveta tri kralja u kršćanskoj se tradiciji, prema evanđelju po Mateju, spominju kao trojica mudraca koji su se s istoka došli pokloniti se Isusu. Na put su krenuli prateći zvijezdu repaticu, a nakon što su u Betlehemu pronašli Isusa, darovali su mu tri simbolička dara – smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku, zlato kao kralju i tamjan kao Bogu.

Zapadni kršćani od 8. stoljeća trojicu mudraca poznaju pod imenima Baltazar, Melkior i Gašpar, dok se na istoku koriste različita imena. Nakon smrti njihove su relikvije odnesene u Carigrad, kasnije u Milano i na kraju u katedralu u Kölnu gdje se nalaze i danas.

Uz opće poznati običaj raskićivanja božićnog drvca u našim su se krajevima gajili još neki običaji.

"Križec"

Blagdan Sveta tri kralja u Hrvatskoj obilježava blagoslov kuća, u Zagorju zvano 'Križec', koje počinje drugi dan iza Božića, a završava 6. siječnja. Prilikom toga svećenik s dvojicom pomoćnika koje nazivaju glorijaci, a negdje i križari, obilaze i blagoslivljaju kuće započinjući molitvu zazivom - Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj! – te nastavlja - po Božiću naši hramovi postadoše kuće, a kuće hramovi, jer se Bog okućio na zemlji da stanuje među nama, s nama i u nama.

Prilikom blagoslova kuća svećenik je na nadvratnike kredom upisao G + M + B što je označavalo inicijale trojice kraljeva - Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga 'G stajalo 'C' (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim za Christus mansionem benedicat, što u prijevodu znači - Krist prebivalište blagoslivlja. Oko inicijala upisivale su se brojke koje označavaju tekuću godinu. Nakon blagoslova okupljeni ukućani nagrađuju svećenika darovima koji su prije bili u naturi, a danas se gotovo isključivo daruje novac.


"Zvjezdari"

Uz Sveta tri kralja u našim je krajevima vezan i čest običaj ophoda kuća. Tom prilikom zvjezdari, trojica dječaka odjeveni kao kraljevi koji nose svjetleću zvijezdu obilaze kuće i pjevaju božićne i druge pjesme kojima ljudima zazivaju materijalno i duhovno dobro. I uz taj običaj povezano je darivanje čestitara.

Vodokršće"

Pod utjecajem istočnog kršćanstva hrvatski rimokatolici razvili su na dan prije blagdana Bogojavljenja i običaj blagoslova vode ili Vodokršća. Iz svake kuće jedna od žena odlazila bi u crkvu po blagoslovljenu vodu kojom bi domaćin poškropio kuću, gospodarske zgrade, polja, voćnjake, vinograde i stoku. Ostatak vode bacilo bi se na vatru, jer se sveta voda nije smjela prolijevati. Time su kuća i imanje u tekućoj godini bili pod Božjom zaštitom, a ukućani su se simbolički obvezali da će u životu pratiti kršćanska načela.