Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Čet07192018

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Broj katolika i broj Hrvata u BiH 2014. godine

broj katolika bihPrema procjeni Agencije za statistiku BiH, godine 2012. u BiH je bilo 3.836.000 stanovnika, a prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, koje je objavila ista Agencija, popisano je 3.791.622 osoba.

Opširnije:Broj katolika i broj Hrvata u BiH 2014. godine

Otvoren postupak kanonizacije sluge Božjega fra Lovre Milanovića

postupak fra lovro1Pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, 31. siječnja 2015. u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu održana je svečana sjednica kojom je otvoren dijecezanski proces za proglašenje blaženim fra Lovre Milanovića (1777.-1807.) odnosno priznanje njegova mučeništva „in odium fidei“ (mržnje prema vjeri).

Pokretanjem ovog postupka fra Lovro Milanović dobio je naziv „sluga Božji“. Na sjednici su sudjelovali: umirovljeni profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu mons. dr. Mato Zovkić, delegirani sudac; profesor na KBF-u u Sarajevu dr. fra Ivan Sesar, promicatelj pravde, kancelar Nadbiskupskog ordinarijata preč. Mladen Kalfić i profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu dr. fra Danimir Pezer, bilježnik u postupku.

Nakon zajedničke molitve Duhu Svetomu, kardinal Puljić je pozdravio sve nazočne te objasnio značenje ovoga događaja ističući da je otvaranje procesa za člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovru dio priprave za Dan posvećenog života koji se slavi na blagdana Prikazanja Gospodinova u hramu, 2. veljače i to u Godini posvećenog života.

Potom je vikar Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Marijan Karaula pokazao dekret kojim ga je generalni postulator Reda manje braće fra Giovangiuseppe Califano imenovao vicepostulatorom ove kauze. Pošto su delegirani sudac i promicatelj pravde utvrdili valjanost imenovanja i kardinal Puljić prihvatio imenovanje kao zakonito, fra Marijan je pročitao molbu, koje su potpisali franjevački provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran i on, da se započne informativni postupak o životu, krepostima i glasu svetosti sluge Božjega fra Lovre Milanovića. „Fra Lovro Milanović nema svojih zapisanih djela niti su svjedoci o njegovu mučeništvu danas živi, ali je „fama sanctitatis“ (Glas svetosti) o njemu – spontano nikla u vjerničkom puku većeg dijela Bosanske Posavine te dijelom Slavine i Srijema (Hrvatska i Srbija) – živa od trenutka njegove smrti, dakle već više od dva stoljeća. Upravo zbog te spontane, trajne i neprekidne „fame sanctitatis“, naša se Provincija osjetila dužnom dati inicijativu za pokretanje kanonskog postupka“, stoji u spomenutoj molbi.

Kancelar Kalfić je zatim pročitao pismo iz Kongregacije za kauze svetaca upućeno kardinalu Puljiću kojim se priopćava da sa strane Svete Stolice ne postoji nikakva zapreka za pokretanje kauze, kao i dekret kardinala Puljića kojim se pokreće kauza, određuje početak postupka i ustanovljuje sud. Potom je kardinal Puljić potvrdio imenovanje svih koji su njegovim dekretom imenovani za članove suda za vođenje postupka, a svaki od njih je izrazio spremnost izvršiti službu vjerno i poštivati dužnu službenu tajnu. Počevši od kardinala Puljića, propisanu zakletvu su položili: mons. Mato Zovkić, delegirani sudac; fra Ivan Sesar, promicatelj pravde, i fra Danimir Pezer, bilježnik u postupku. Zakletvu je položio i vicepostulator kauze sljedećim riječima: „U ime Božje. Amen. Ja, fra Marijan Karaula, vicepostulator u postupku o životu, krepostima i glasu svetosti sluge Božjega fra Lovre Milanovića, zaklinjem se da ću vjerno izvršiti zadaću koja mi je povjerena; da neću reći ili učiniti ništa što bi, izravno ili neizravno, moglo štetiti istini ili pravdi, ili što bi moglo ograničiti slobodu svjedoka. Tako mi pomogao Bog i ova sveta evanđelja!“.

Vicepostulator Karaula je potom dostavio popis svjedoka ostavljajući si pravo i mogućnost da predstavi nove svjedoke ili da otkaže nekima naznačenima na spomenutom popisu, a kardinal Puljić i delegirani sudac Zovkić su ih prihvatili. Kao mjesto ispitivanja svjedoka i predstavljanja drugih dokaza naznačeno je sjedište biskupijskoga suda u Nadbiskupskom ordinarijatu u Sarajevu ili, po potrebi ovisno o mjestu boravka svjedoka i njihovim zdravstvenim uvjetima, mogu biti određena neka druga mjesta.

Pročitano je i imenovanje Povijesne komisije za dijecezanski proces sluge Božjega fra Lovre Milanovića u sljedećem sastavu: dr. sc. Vera Katz s Institutu za istoriju u Sarajevu, vlč. Pero Brajko, dušobrižnik u bolnici Sarajevo i dr. fra Marinko Pejić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Njihova je zadaća, u suradnji s vicepostulatorom fra Marijanom, sve podatke provjeriti i potvrditi za potrebnu građu u procesu te pripraviti kritičku studiju i dostaviti cjelovit izvještaj o izvršenu radu zajedno s mišljenjem glede autentičnosti i vrijednosti dokumenata.

Sudionicima sjednice podijeljeni su pečati, a potom je pročitan i potpisan zapisnik s upravo završene sjednice. Nakon zaključne riječi kardinala Puljića, sjednica je završena zajedničkom molitvom i prigodnim domjenkom.

Na sjednici su bili prisutni: mons. dr. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH; mons. Luka Tunjić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije; mons. Ante Meštrović, kanonik; mons. Bosiljko Rajić, kanonik; preč. dr. Darko Tomašević, kanonik; preč. Franjo Tomić, ekonom Vrhbosanske nadbiskupije; vlč. Pero Brajko, član Povijesne komisije; vlč. Branko Jurić, tajnik Nadbiskupa; s. Lucija Blažević i s. Maria Ana Kustura te mons. Ivo Tomašević, generalni tajnik Biskupske konferencije BiH.

Fra Lovro je rođen 22. svibnja 1777. godine u Sarajevu od roditelja Ante i Katarine rođ. Strukić. 27. svibnja 1792. u svojoj petnaestoj godini, stupio je u franjevački red i kršteno ime Stjepan zamijenio je sa fra Lovro. Nakon godinu dana novicijata u Kraljevoj Sutjesci položio je 27. svibnja 1793. svečane zavjete. O tome gdje je pohađao filozofski-teološki studij nemamo podataka. Međutim, pretpostavlja se da je studij završio u nekoj od austrougarskih zemalja. Također, nije poznato kad je fra Lovro zaređen za svećenika. Dana 14. lipnja 1803. postavljen je za samostanskog vikara i kapelana u Kraljevoj Sutjesci. Od 1803. do 1804. bio je župnik u župi Velika. Na kapitulu u Kreševu 14. svibnja 1806. uprava franjevačke provincije imenovala je fra Lovru župnikom u župi Tramošnica. Veoma kratko je bio župnikom u župi Tramošnica od kolovoza 1806. do početka veljače 1807. kada je mučenički ubijen. Postoje dvije teorije o smrti fra Lovre. Jedna teorija kao razlog njegova putovanja kroz selo Turić navodi pomoć stricu u ispovijedanju. Druga teorija kao razlog njegova putovanja kroz selo Turić navodi da je išao podijeliti svete sakramente bolesniku. Dakle, dok je prolazio kroz selo Turić u zaseoku Starom Selu fra Lovru susreo je Mujo Arnaut, nadziratelj dobara Osmana-kapetana Gradaščevića, oca poznatog Zmaja od Bosne – Husein-kapetana Gradaščevića, koji je kasnije 1832. godine podigao bunu u Bosni. Narodna predaja kaže kako je Mujo ubio fra Lovru 3. veljače 1807. na spomendan sv. Blaža mučenika, zato što fra Lovro prolazeći pokraj Muje nije sišao s konja i iskazao mu poštovanje. Poginuo je doista nedužan, mučenički udaren nožem a zatim ubijen iz male puške (kubure), u mržnji prema vjeri, u 30 godini života od Turčina. Prije nego što je fra Lovro ispustio dušu u kući obitelji Zetić pokajao se. Subraća, tramošnički i turički kršćani su pokopali fra Lovru u obližnjem turićkom groblju. Kršćani su odmah poslije smrti smatrali fra Lovru pravim mučenikom, te i nakon dvjesta godina dolaze na njegov grob, uzimaju zemlju s groba i nose svojim kućama, te mažu se po tijelu uvjereni da će im mučenik fra Lovro pomoći. Narod ga i danas štuje kao mučenika.
 Na mjestu fra Lovrine pogibije, u malom ograđenom komadiću zemlje, dugo je vremena bilo skromno spomen obilježje, a 2006. godine, kao svoj zavjet fra Lovri podigli su župljani Turića, Niko Grgić i njegova žena Marina. Fra Lovrin grob nalazi se u sredini mjesnog groblja, koje je staro više od 250 godina. Gotovo da nema dana da na njegovu grobu ne gori svijeća, a često se može vidjeti netko u molitvi. Na 170. obljetnicu njegove smrti na starom postavljen je novi veliki mramorni spomenik. Na fra Lovrin grob više od dva stoljeća dolaze vjernici svih vjeroispovijesti iz raznih mjesta toga kraja i fra Lovro im ne uskraćuje svoju pomoć, napose bolesnicima. Iako nisu dokumentirana po predajama postoje mnogobrojna svjedočenja o uslišanim molitvama i ozdravljenjima po njegovu zagovoru. Posebno se veliki broj i po nekoliko tisuća okupi na njegovom grobu uoči mlade nedjelje koja pada krajem osmog ili početkom devetog mjeseca, a u narodu zvana Fra Lovrina mlada nedjelja.

 

Preuzeto s: Katolička tiskovna agencija

 

Opširnije:Otvoren postupak kanonizacije sluge Božjega fra Lovre Milanovića

Izgorjeti za Krista

Pričaju kad su ga jednom u Mariapoliju lopovi došli okrasti, da ih je lijepo primio i objasnio im da sve što ima i onako nije za njega, nego za njih, i one kojima je potrebno. Pa ih pustio da uzmu što im srce želi i otpustio u miru.

ante gabric

Opširnije:Izgorjeti za Krista

Papa Franjo potvrdio svoj dolazak u Sarajevo

Papa Franjo je objavio da u nedjelju 6. lipnja 2015. dolazi u Sarajevo kako bi propovijedao mir i međureligijski dijalog. Njegovo kratko obraćanje pred vjernicima prenosimo u cijelosti:“Draga braćo i sestre, želim vam objaviti da ću u subotu, 6. lipnja, doći u Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine”, izjavio je Papa na molitvi angelusa na Trgu svetog Petra.papa potvrdio dolazak u sarajevo

Podsjetimo, da je hrvatski član Predsjedništva BiH dr Dragan Čović, prigodom nedavne posjete Vatikanu uputio službeni poziv papi Franji da posjeti BiH.

I evo u vrlo kratkom vremenskom razmaku to je današnji papa Franjo već potvrdio što će obradovati veliki broj vjernika Bosne i Hercegovine.

PRESS GIP-a

Opširnije:Papa Franjo potvrdio svoj dolazak u Sarajevo

Smeta mi izraz “eto, mi ćemo vam dati”, u našoj kući

kardinal puljicBosna i Hercegovina zemlja je svih nas i postojala je i prije referenduma 1992. godine, poručio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić uoči 1. ožujka, Dana kada je prije 23 godine održan referendum o neovisnosti BiH.

Opširnije:Smeta mi izraz “eto, mi ćemo vam dati”, u našoj kući

Četiri svijeće

cetiri svijeceČetiri su svijeće polagano gorjele na adventskom vijencu. Nigdje uokolo ni tračka svijetlosti osim njihova. Nikakve buke i vike. Vladala je savršena tišina, pa se jasno mogao čuti razgovor četiriju svijeća.

Opširnije:Četiri svijeće

Korizma je želiš li postiti

Čistom srijedom, započinjemo početak korizmenog vremena, koje traje četrdeset dana. Za kršćanina vjernika, korizma je vrijeme, pokore, posta i ljubavi, intezivna priprema za Kristovo Uskrsnuće, preko kojeg smo otkupljeni i spašeni.

post

Opširnije:Korizma je želiš li postiti

Položaj Hrvata u očima biskupa Komarice i dopredsjednika RS-a

Dopredsjednik RS-a Josip Jerković posjetio je danas banjolučkog biskupa Franju Komaricu sa kojim je razgovarao o položaju Hrvata u RS-oj i načinu na koji se u predstojećem mandatu može poboljšati rad institucija koje treba da pružaju pomoć Hrvatima u obnovi, povratku i opstanku na području RS.

komarica jerkovic

Opširnije:Položaj Hrvata u očima biskupa Komarice i dopredsjednika RS-a

Sloboda ili ljubav

sestra augustina barisicPoštovani čitatelju, činjenica je da nije lako pisati o slobodi. Donekle nije lako pisati niti o ljubavi. Nije lako ni živjeti slobodu i temeljnu ljubav. Nije lako svjedočiti ju…

Opširnije:Sloboda ili ljubav

Franjo i Bartolomej za dijalog u Ukrajini i jedinstvo kršćana

papa franjo i bartolomejISTANBUl 30. 11 2014. - Papa Franjo i carigradski patrijarh Bartolomej pozvali su u nedjelju sve strane u Ukrajini na dijalog i poštivanje međunarodnog prava u izjavi potpisanoj u Istanbulu završnog dana papina posjeta Turskoj kojom su potaknuli zbližavanje dviju crkava u zaštiti progonjenih kršćana na Bliskom istoku.

Opširnije:Franjo i Bartolomej za dijalog u Ukrajini i jedinstvo kršćana

Garevac

garevacka-zastava
  Garevac moj zavičaj

Burića štala

burica-stala
 
Mjesto strave i užasa

Župa Garevac

garevacka-crkva
Mjesto molitve i opraštanja

MZ GAREVAC

logo mz
Sve o MZ Garevac

NK Mladost

nk-mladost
Mladost sa zelenog travnjaka