Europska komisija najavila sankcije Hrvatskoj zbog slučaja “Lex Perković”

lex perkovic

Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding potvrdila je u ponedjeljak  (16. rujna 2013.) u Trstu da je kolegij povjerenika Europske komisije odobrio pokretanje "daljnih akcija", odnosno uvođenje sankcija protiv Hrvatske, zbog spornog zakona o ograničenoj primjeni Europskog uhidbenog naloga (EAW) s čijim izmjenama Hrvatska kasni.

Radi se o kažnjanju Hrvatske zbog slučaja "Lex Perković"  u kojem  se aktualna Hrvatska vlada lijevog centra suprostavlja izručenju  Njemačkoj bivšega Udbaškog  čelnika Josipa Perkovića kojeg njemačko pravosuđe tereti za umješanost u ubojstvo Stjepana Đurekovića počinjeno u Njemačkoj.

"Nakon puno upozorenja i pisama, predsjednik (EK Jose Manuel) Barosso i ja, zajedno s povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom, obavijestili smo kolegij povjerenika prošloga petka i dobili smo punu podršku za bilo kakve buduće akcije", rekla je Reding na konferenciji za tisak u Trstu.

"Te buduće akcije su u pripremi i stići će prilično brzo. Mi ćemo pokrenuti postupak iz članka 39. a pokretanje tog postupka neposredno predstoji", dodala je Reding koja je u Trstu sudjelovala na tribini "Dijalog s građanima" na kojoj se okupilo više od 400 građana iz Italije, Hrvatske, Slovenije i Austrije.
Članak 39., tzv. "zaštitna klauzula", pristupnog ugovora Hrvatske i EU predviđa uvođenje mjera u slučaju nepoštovanja ugovora i nedostataka u provedbi i prenošenju europske pravne stečevine.

Komentirajući, na traženje hrvatskih novinara, najavu uvođenja sankcija Hrvatskoj, Reding je naglasila da je sporni hrvatski zakon, kolokvijalno nazvan "lex Perković", "protivan europskom pravu", ističući kako se u ovom slučaju radi i o "teškom narušavanju povjerenja", izgrađenog tijekom pristupnih pregovora Hrvatske EU, posebno u pogledu unapređivanja pravosudnog sustava.

Spornim hrvatskim zakonom ograničava se primjena Europskog uhidbenog naloga, na način da se on ne primjenjuje na kaznena djela počinjena prije 2002. godine.

Reding je ustvrdila kako se ona tri godine zalagala za zatvaranje poglavlja u pravosuđu i da se Hrvatska ne stavi pod sustav monitoringa nakon ulaska u EU, te ponovila ranije iznesena stajališta o tome kako je Hrvatska promijenila zakon tri dana prije ulaska u EU, iako se o njemu nije raspravljalo na pristupnim pregovorima.
"Odjednom je zakon o Europskom uhidbenom nalogu promijenjen. S tim sam bila jako nesretna. Zamislite, radite marljivo da zemlja napreduje, gradite povjerenje, kažete vjerujemo vam, puštamo vas da uđete u EU i onda još nisu ni ušli a povjerenje je nestalo", rekla je Reding.

"Upozoravali smo da Hrvati to ne smiju napraviti", dodala je Reding, ponavljajući kako je Europska komisija "čuvarica ugovora" uz dodatnu usporedbu s "Božicom pravde koja je slijepa, ne gleda ni lijevo, ni desno ni gore, ni dole već samo u zakon".

Na pitanje Hine da objasni različit tretman koji kod postupka izmjene zakona o Europskom uhidbenom nalogu ima Hrvatska, u usporedbi sa Slovenijom i Češkom Republikom, koje su svojedobno za izmjene istih zakona dobile puno dulje rokove a sankcije tada nisu ni spominjane,Reding je kazala kako se ne radi o različitom tretmanu, već su Slovenija i Češka bile u drugačijoj situaciji.
Također je kazala da se zemlje članice ne mogu pozivati na pogrešan postupak druge članice, kao presedan, da bi ga ponovile. Usporedila je to sa prometom "kada bi netko ispred nas prošao kroz crveno, pa mislimo da i mi možemo kroz crveno". "Crvena linija je crvena linija za svakoga", dodala je. Zakon u Europskom uhidbenom nalogu donesen je 2002.

"Češka i Slovenija su pokušale napraviti interpretaciju zakona, loše ga prenoseći u svoje nacionalno zakonodavstvo. EK je insistirala na korektnom prenošenju EUN-a i pitanje se tako riješilo", kazala je Reding.
Hrvatska je u puno drugačijoj situaciji jer je ona prije ulaska u EU prenijela Zakon o Europskom uhidbenom nalogu u hrvatsko zakonodavstvo...no tada su Hrvati jednostrano i u zadnji čas promijenili zakon...", objasnila jeReding.

Redakcijsko izvješće