Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Pon12182017

Last updateUto, 10 Ruj 2024 5pm

Svaki građanin u FBiH je darovatelj organa

Još ne znate da je svaki građanin u FBiH je potencijalni donator organa, osim ako se ne izjasni drukčije tijekom života, stoji u novom članu u nedavno usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u FBiH. "Nakon višegodišnje borbe dočekali smo da oba doma parlamenta usvoje ovaj Zakon", rekao je za Radiosarajevo.ba predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH (UDiTB FBiH) Tomislav Žuljević.

operacija

Kako je pojasnio Žuljević, ova stavka znači da je svaki građanin dao pretpostavljeni pristanak za doniranje organa, koji se nalazi i u zakonima europskih zemalja.

"Bez obzira na ovakav zakon, uvijek će se pitati obitelj. Neće biti uzimanja organa bez dozvole obitelji uvijek će se poštovati želja pokojnika", pojasnio je Žuljević navodeći kako bi pogrešna tumačenja mogla samo naštetiti ovom, po njemu, izvrsnom zakonu.

Do pogrešnih tumačenja dolazi jer građani ne razumiju transplantacijski sistem, rekao nam je Žuljević.

"Iako u zakonu Hrvatske, od koje smo mi prepisali zakon, a koja ga je prepisala od Španjolske i drugih europskih zemalja nema točke u kojoj se navodi da se mora tražiti dozvola, mi zaboravljamo na liječnički kodeks kojim se navodi da ne smiju uzeti organi bez odobrenja obitelji", pojasnio je Žuljević navodeći kako se u 90 posto slučajeva poštuje želja pokojnika.
 
Potrebno je, dakle, da se svaki građanin preko donorske kartice za života izjasni želi li biti donor organa nakon svoje smrti.
 
U transplantacijskim centrima nalazit će se registar nedarivatelja, a svaka osoba koja se nalazi na njemu moći će se predomisliti i opozvati svoju odluku.
 
Žuljević je pojasnio kako samo 2 posto osoba koje preminu mogu biti donori organa, a to su najčešće osobe koje preminu u teškim prometnim nesrećama ili imaju težak moždani udar.
Odnosno, sve osobe kojima umre mozak, dok organe ne mogu donirati sve druge osobe, npr. koje preminu kući, dožive srčani udar itd.

Kako često dolazi do negodovanja građana da će time liječnici nekoga pustiti da umre, Žuljević je pojasnio kako liječnici koji spašavaju život nemaju doticaja s liječnicima koji su zaduženi za transplantaciju u trenutku dok se nekome bore za život.
 
Dakle, najprije se spašava život osobe, a kada nastupi smrt mozga, liječnici najprije provjeravaju da li se pacijent nalazi na listi nedarivatelja. Ako se ne nalazi na listi, onda medikamentima i aparatima održavaju tijelo na životu dok se ne obavi razgovor s obitelji koja treba dati odobrenje za doniranje organa, pojasnio je Žuljević.
 
Na listama u transplantacijskim centrima nalazi se oko 200 osoba na listi čekanja, a taj broj je trebao biti veći. Svi pacijenti se nalaze pod šiframa, tako da ne može doći do malverzacija s prednosti na listama.
 
Najviše pacijenata na listama za transplantaciju organa u BiH čeka na bubreg, jetru ili neki drugi organ.

"Ako se provede zakon, povećat će se i broj transplantacija", rekao je Žuljević pojašnjavajući kako transplantacijom vraćamo čovjeka u život.
 
Ako se neka osoba nalazi na listi nedarivatelja, ona ima pravo na transplantaciju organa, rekao je Žuljević, dok neke druge zemlje poput Izraela to ne odobravaju jer smatraju licemjernim da netko ne želi donirati organ, a bude spašen zahvaljujući transplantaciji.
 
Žuljević je prokomentirao kako su veće šanse da će građanima zatrebati transplantacija nego da budu donori organa.

Preuzeto s Dnevnik.ba