Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Uto11212017

Last updateUto, 10 Ruj 2024 5pm

Jesu li krize u "Agrokoru" i Kataloniji produkti ruske geopolitike?

Jesu li krize u hrvatskoj kompaniji "Agrokor" i španjolskoj pokrajini Kataloniji produkti ruskih geopolitičkih projekcija? Takvo pitanje se čini opravdanim iz više razloga uz napomenu kako ovaj uradak nema ambiciju davanja konačnog odgovora jer su zamršenosti dviju kriza iznimno slojevite i u svojim utrobama nose brojne nepoznanice.

Piše: Pejo Gašparević

Usložnjavanje krize u "Agrokoru" i rasplamsavanje političke uzavrelosti u Kataloniji, koje je rezultiralo samoproglašenjem te pokrajine samostalnom državom (koju prema službenim najavama nitko od zemalja EU-a ne namjerava priznati) , vremenski se podudaraju što daje povoda sumnji kako im je i pozadinski kreator eventualno zajednički. Takve dvojbe svoje uporište pronalaze u činjenici kako su dvije ruske banke- Sberbank i VTB, koje su izdašno i kreditirale Agrokor i traže svoj novac kojeg sada Agrokor nije u stanju otplatiti, te medijskim informacijama po kojima su zbivanja u Kataloniji aranžirana u Moskvi. Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina kako "Sberbank zajedno sa VTB sudjeluje u programu financijskog ozdravljenja Agrokora" je znakovita i pruža informaciju o ruskom financijskom intervencionizmu u Hrvatskoj.

za gip pise pejo 900

Putinove riječi kako ove dvije ruske banke, koje su inače u većinskom državnom vlasništvu, sudjeluju u "financijskom ozdravljenju Agrokora" zapravo su višeznačne. Načelno govoreći, kada se razmatraju tokovi većih i tajnovitih količina novca, kao što je to slučaj u relaciji između "Agrokora" i ruskih banaka, onda "ozdravljenje" koje Putin nudi "Agrokoru" može imati kontraučinak na pacijenta, to jest njegovo daljnje obolijevanje i slabljenje financijskog imuniteta. "Ozdravljenje" je u financijskim mešetarenjima zavodljiva riječ jer bankarstvo nije Caritas da bi se nekomu velikodušno priskočilo u pomoć bez unaprijed projiciranog interesa za ostvarivanjem profita. Kakav se to Putinov interes može naslućivati u ovoj velikodušnoj ponudi za "fonacijsko ozdravljenje Agrokora?" Geopolitički.

Zapravo, u ponudi iz Moskve za "financijsko ozdravljenje" posrnulog gospodarskog diva Agrokora u državi Hrvatskoj koja je članica NATO-a i Europske unije, prepoznaje se rastuća geopolitička ambicija za obnovom ruskog utjecaj na jugoistoku Europe. Geostrateški se planovi u ovom slučaju ne provode vojnom nego financijskom mobilizacijom . No, s druge strane Sjedinjene Američke Države, globalni rival Rusije, čini se u vezi prevladavanju krize u "Agrokoru" ne namjeravaju sjediti skrštenih ruku te se uključilo dvadesetak investicijskih fondova Knighthead Capital Managementa. Takav angažman popratila je Američka veleposlanica u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes znakovitom izjavom kako je ponosna "što su američki ulagači prepoznali trajnu vrijednost i dijelovima kompanije u koje su spremni uložiti i više novca," te da grupa američkih investitora "pruža podršku Agrokoru kada je kompaniji ta podrška najpotrebnija." Uključivanje američkih investitora u rješavanje "slučaja Agrokor" također ima geopolitičku računicu ali ona se čini logičnom jer upravo su Amerikanci i vojno i financijski i diplomatski najviše investirali u zaustavljanje rata na području bivše Jugoslavije.

Oblijetanje i Amerikanaca i Rusa oko uzdrmanog "Agrokovara" je ilustracija pretvaranja jugoistoka Europe u stjecište globalnog geopolitičkog sudaranja najmoćnijih svjetskih igrača. U tom sučeljavanju umjesto vojnih postrojbi na poprište su isturene moćne financijske postrojbe koje se u konačnici bore za geopolitičke ciljeve.

Znakovitim se čini kako je kriza u Agrokoru buknula u vrijeme pojačanog diplomatskog aktivizma Hrvatske radi uspostave institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Nije li dizajniranje krize "Agrokora" možda začeto i u vrtlozima sve ambicioznijeg Rusko-Turskog savezništva nesklonog Zapadu pa se tako Hrvatsku kao članicu političkog Zapada (NATO-a i EU-a) želi odgurnuti od zauzimanja za ravnopravnost Hrvata u BiH? Ne pokušava li, zapravo, duet Rusija-Turska stvoriti predispozicije za potiskivanje ulogu Zapada s područja jugoistoka Europe a posebice iz BiH gdje bi se u konačnici Srbima i Bošnjacima ostavio "u amanet" njen dvoentitetski ustroj?
Novinske informacije govore kako se zbivanja u Kataloniji također mogu promatrati kao dio pokušaja geopolitičkog zahvata Rusije. Primjerice El Pais piše kako ruski mediji koriste događanja u Kataloniji da bi "destabilizirali Europu."

"Ruska propagandna mašinerija radi punom parom kako bi se kriza u Kataloniji prikazala kao nešto poput kurdskog sukoba ili sukoba na Krimu," navodi El Pais.

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula nedavno je upozorio kako Moskva "ulaže ogromna sredstva kako bi se, prije svega, zbunili ili pridobili ljudi u okviru Europske unije za takvu sliku koju Rusi žele slati o sebi."
"U Europskom parlamentu postoji dio zastupnika, uglavnom neovisnih i iz manjih političkih grupacija, za koje se zna da su na platnom spisku Kremlja i oni kritiziraju Europsku uniju," rekao je Picula na predavanju na splitskom Pravnom fakultetu. Tom je prigodom Picula spomenuo i "nove metode" Europske unije.

"Ambicije Kremlja da dominira u medijskom prostoru, prije svega iznoseći krive i falsificirane informacije o Europskoj uniji i vodećim političarima unutar Europske unije nagnalo je konačno i samu Uniju da se posluži nekim novim metodama suzbijanja tih lažnih vijesti, tako da odnedavno djeluju i neke agencije koje bi trebale pružiti pravodobne informacije o dezinformacijama," kazao je Picula.

Rusija je velika zemlja i svako ignoriranje njene uloge i važnosti može se smatrati političko-diplomatskim sljepilom. No i Europa ima pravo na svoju važnost u globalnim razmjerima. Gospodarski, kulturološki i civilizacijski razvijena Europa najprije je postala meta dirigiranih izbjegličkih valova iz većinski islamskih zemalja s namjerom promjene njene demografsko a posljedično tomu i civilizacijske strukture. Sada se, čini se, Rusija zaigrala u svojem geopolitičkom zanosu ciljajući također na Europu.

Nema slučajnosti u vremenskoj podudarnosti razbuktavanja kriza u hrvatskom "Agrokoru" i španjolskoj pokrajini Kataloniji, jer Hrvatska i Španjolska su dvije mediteranske (pomorske) većinski katoličke zemlje. Biblijski rečeno- tko ima oči neka vidi, tko ima uši neka čuje!

Za GIP piše Pejo Gašparević
30. listopada 2017.