Marija Majka Crkve

ŽUPA GAREVAC

Uto11212017

Last updateUto, 10 Ruj 2024 5pm

Kratka povijest-Župe Garevac

Selo Garevac, čiji je stari naziv bio Garevo, od davnine je bilo u sastavu župe Modriča. Bosanski ban i prvi bosanski kralj Tvrtko (1322.-1391.) podigao je u Modriči u drugoj polovici 14. stoljeća franjevački samostan pored rijeke Duse, po svoj prilici u Staroj Čaršiji, te u polju, izvan varoši, prekrasnu crkvu posvećenu proroku Iliji. Crkva sv. Ilije proroka nalazila se uz rijeku Bosnu, otprilike kilometar i pol udaljena od samostana, u smjeru Garevca, po svoj prilici negdje uz Katane, nekadašnji posjed modričke župe. Jedna parcela u blizini Katana danas nosi naziv Kline što na turskom znači crkva.

God. 1580. srušiše Turci modrički samostan, crkvu sv. Ilije zapališe a oca vikara pogubiše. Biskup Franjo Baličević spominje u svome izvješću iz god. 1600. da se crkva sv. Ilije nalazi izvan varoši, u polju, udaljena preko milju i nije bila pokrivena jer to nisu dopuštali Turci. Prema izvješću biskupa Nikole Orgamića-Olovčića iz god. 1673. rijeka Bosna je promijenila svoj tok i god. 1666. srušila crkvu. Tako je župa bila bez crkve iako je te godine brojila 4120 katolika. Od toga vremena modrički franjevci su služili svete mise pod vedrim nebom. God. 1679. Turci su do temelja srušili modrički samostan, da bi, nastojanjem modričkih katolika, kako izvješćuje knjiga „Pastor Bonus“, bio ubrzo podignut novi samostan, koga su Turci nakon poraza pod Bečom god. 1685. sravnili sa zemljom.

Biskup Marijan Bogdanović posjetio je 1768. župu Bila. U Garevcu, jednom od sela župe, Bila, našao je 30 obitelji (154 odraslih osoba i 78 djece). To je prvi pisani spomen mjesta Garevac (Garevo). God. 1784. Tremošnica je postala samstalna kapelanija u čiji je sastav ušlo i selo Garevac. Po pričanju starih Garevljana na bajeru Bosne, gdje su danas Rokića-kuće, podignuta je tih godina oniska daščara gdje su se vjernici sastajali na molitvu i slavljenje svetih sakramenata.

Dekretom Kongregacije za propagandu vjere iz 1801. Tremošnica je pretvorena u župu, a Garevo će 1803. postati samostalnom kapelanijom. Biskup Augustin Miletić donosi u svome izvješću iz god. 1813. popis mjesta, kuća i broj žitelja po selima koji su pripadali kapelaniji Garevo. U sastavu kapelanije su bila mjesta: Garevac (70 kuća; 315 odraslih i 200 djece) Kladari, Hasić Donji i Gornji, Tišina, Prud, Kornica, Čardak, Živkovo polje, Dobrinja, Riječani, Kužnjača i Oteža. Godine 1820. Garevačka kapalanija je postala samostalnom župom i stavljena pod zaštitu Snježne Gospe (spomendan, 5. kolovoza). God. 1868. osnovana je od Tremošnice župa Gradačac, a njoj će pripasti i nekoliko sela garevačke župe: Čardak, Bjeljevina, Bare, Kornica, Ledenice i Jovača. U novonastalim prilikama javila se potreba da se župska crkva i sjedište župe iz Garevca prenesu u Modriču, u središte novoformirane župe. Tako je god. 1889. Marijina crkva iz Garevca prenešena u Modriču a Garevljani su tada obećali da će svake godine o spomendanu Snježne Gospi ići bosi na sv. Misu u Modriču.

Godine 1957. došao je u Modriču za župnika preč. Mijo Thon, revan pastoralac i obljubljeni dušobrižnik. Sredinom šezdesetih godina je njegovim nastojanjem preuređena kuća Marka Andrića (zvanog Ronđoš), (smještena između pruge i glavnog puta) u kapelicu gdje su redovito dijeljeni sakramenti, služeno bogoslužje i držana vjeronaučna pouka. Nekoliko godina kasnije je na posjedu Ante Križića (Bekčića) podignuta kapelica (pored kuće Bone Križića) za vjerske potrebe Garevljana, preteča današnje Marijine crkve. Zauzimanjem preč. Mije Thona, a uz potporu njegovih kapelana i Garevljana, te dobrotom mnogih dobročinitelja iz inozemstva, posebno arhitekta gosp. Alberta Lehra iz Freiburga (Njemačka) sagrađena je na posjedu Ante Križića moderna Gospina crkva „Marija, Majka Crkve“. Nadbiskup Smiljan Franjo Čekada je dekretom od 15. rujna 1975. ustanovio župu Garevac i odredio joj granice, a župnik i župljani su se dogovorili da se patron slavi na Duhovski ponedjeljak.
U ratnim razaranjima god. 1992. Srbi su 27. lipnja zapalili župski stan i Gospinu crkvu, a tridesetpet metara visoki toranj, nedaleko od crkve, eksplozivom su dignuli u zrak.

###BLANK###