Samo je jedan Garevac

Selo moje sve me tebi zove

Uto12112018

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Samo jedan je Garevac

Ne može se prodati nečija duša, zar ne?

Pjeva se i igra svagdje u svijetu, ali nigdje tako veselo i punog srca kao u Garevcu.
Piše: VESNA ORLOVIĆ
Garevac, maleno selo u srcu Posavine, sa gracioznim dvorištima, zasađenim travom i cvijetnjacima, izgledaju vrlo uredno, ali pomalo usamljeno. Tko god bi ovamo došao, morao je pomisliti, baš kao i ja, kako se u njemu može živjeti tiho i smireno.

garevac zito

U Garevcu, doduše, nema mnogo znamenitosti koje bi bilo vrijedno vidjeti. Tek jedan zavičajni muzej (Burića štala), Osnovna područna škola, jedna crkva, jedan društveni dom i to je sve. Ali vrijedilo je doći i upoznati neke od Garevljana, doživjeti njihov jedinstveni smisao za humor i osjetiti senzibilitet kojim bezgranično osjećaju svoj zavičaj.

garevacki dom

Selo je udaljeno od svog administrativnog sjedišta Modriče neka četiri kilometra, a od Slavonskog Šamca u susjednoj Hrvatskoj oko 20-tak kilometara.

garevacka skolaGarevačka područna škola

U Garevcu trenutno živi oko 100-tinjak Garevljana u 78 domaćinstava. Nekada ranije, po zadnjem popisu stanovništva iz 1991. godine, živjelo ih je 2.850 u 800 domaćinstava! Podatak je frapantan, zar ne? Gdje su nestali toliki ljudi? Odgovor je vrlo jednostavan – izbjegli su uslijed ratnog vihora, uglavnom prijeko u Hrvatsku, Osijek, Đakovo, Zagreb...

garevac priroda

Garevački glog U selu ima oko 40 kuća u koje povremeno dolaze Garevljani od prijeko... a vratili su se samo oni koji ne ovise niokome, koji imaju mirovine ili neki drugi siguran izvor primanja. Reklo bi se da je tužno u Garevcu, ali ne... varate se... Garevac nikada nije umro duhom!

garevac vlado lozicVladimir Lozić, predsjednik MZ Garevac

Mi imamo slobodan život, to je jedino što imamo...
Riječi su predsjednika Mjesne zajednice Vladimira Lozića, jednog od vremešnih mještana koji su nas dočekali u Društvenom domu u Garevcu, gdje je bilo toliko hladno da su mi prsti utrnuli od hladnoće... ali samo nakratko. Poslije smo se ugrijali od smijeha, od lijepih riječi, od ljudske topline...

garevacki dom maliUred MZ Garevac

Zašto baš Garevac?

Kruži legenda koja se zasniva na pričama koje su ovdašnji starosjedioci prenosili sa koljena na koljeno, kako je nekada davno, prije 300 i više godina, cijelo to područje bilo prekriveno šumama. Tada se desio požar i od svega je ostalo tek zgarište. Upravo na tom zgarištu, poslije nekog vremena počela je nicati poneka kuća, a selo je dobilo ime Garevo.

garevac priroda1Garevački hrastovi

Zabilježeno je da su prvi doseljenici bili Hercegovci. Plodna zemlja iz koje je nicalo što god bi se posijalo, kao magnet privlačila je buduće Garevljane. Bilo je dosta drva za ogrijev i za izradu kuća, u to vrijeme brvnara, naselje je raslo i poprimilo oblik sela koje je dobilo novo ime koje je aktuelno i danas, Garevac.

garevac rijeka bosna

garevac sljunkaraRijeko Bosno, ljepotice bijela, tebe vole sva bosanska sela...

Plodna zemlja crnica i blizina rijeke Bosne bogate ribom, koja je od Garevca udaljena svega jedan kilometar, uvjetovala je da je selo postalo prenapučeno kućama. Gotovo da se nije moglo naći više prostora za gradnju i gotovo da su sve kuće bile nove i velike.

garevac rucni-radGarevačka vodenica uradak Nike Tokić, brkice

Do 70-tih godina nije bilo ni jedne stare kuće, ispričao je Pero Perić, jedan od starijih mještana. Međutim, koliko je blizina rijeke Bosne valjala, toliko i nije, jer je voda odnijela skoro 1000 hektara najplodnije garevačke zemlje. Garevljani su imali dosta zemlje i sa druge strane Bosne čija je obrada usporavala poljoprivredni razvoj sela, najviše zbog nemogućnosti prelaska preko rijeke. Tek 30-tih godina prošlog stoljeća, bile su osposobljene skele kojima su mogla preći i zaprežna kola.

garevac rucni rad izvodjacNiko Tokić "brkica" pokazuje unutrašnji izgled vodenice

Zabilježen je podatak da je prije I svjetskog rata na rijeci Bosni postojalo čak 15 budžuklija (vodenica) koje su vlastitim rukama sagradile vrijedne težačke ruke. Niko Tokić iz Garevca poznat pod nadimkom Brkica i sam je kao dijete sa ocem radio u vodenici na Bosni. Ljudi su donosili meljaju, a i on je često odlazio sa mazgom donositi je iz okolnih sela: Miloševca, Skugrića, Kladara, Čardaka i ostalih...

garevac rucni rad2Vanjski izgled vodenice s popisom imena tadašnjih mlinara

Upadao je u vodu sa vrećama brašna i kukuruza. Kada upadnem sa kukuruzom, tonem, ondamoram roniti da je izvučem, a kada je brašno, zagrlim vreću i plivam, jer brašno ne tone, priča Brkica. Sticajem okolnosti, boraveći u izbjeglištvu u Austriji, 90-tih godina, napravio je veoma neobičnu maketu vodenice sa svim sitnim detaljima i imenima ketoša (vodeničara) ispisanih na njoj.

garevac rucni rad izvodjac1 lbsNiko Tokić "Brkica" s izrađenom garevačkom crkvom i konjskim i volovskim zapregama

Radio je iz glave, prema sjećanju i uradio ju je savršeno. Jedan Austrijanac nudio mu je čak 30 tisuća šilinga da mu je proda, ali Brkica nije htio, jer vodenica nema cijenu. Jednostavno, nije na prodaju! Ne može se prodati nečija duša, zar ne?

garevac otvorena kuca"Otvorena kuća" pednji izgled

otvorena kuca od traga"Otvorena kuća" od traga 

Marija Majka Crkve

Crkva je u Garevcu bila još 1835. godine.

Župa je osnovana 1974. Njena ljepota i posebnost ogleda se u tome što je sagrađena u bavarskom stilu i kao takva, predstavlja jednu od dvije takvog tipa u čitavoj Evropi. Najviše zasluga za to pripada Miji Thonu, porijeklom Nijemcu koji je uložio veliki dio novca u njenju izgradnju, kao i njemačkom inženjeru Lehru.

garevac crkva sprijedaPrednji izgled ckve

garevac crkva unutraUnutrašnjost crkve

Sadašnji župnik, gospodin Filip Brajinović, kaže da nema baš puno posla, osim sahrana! Nažalost, mladi naraštaji rađaju se daleko od rodne grude. Garevac je do sada dao 14 svećenika crkvi u Hrvata.

garevac zupnikjpgGarevački župnik vlč. Filip Brajinović

U vlasništvu Crkve i njezinoj brizi nalazi se i neka vrsta zavičajnog muzeja pod nazivom Burića štala čija je unutrašnjost sačuvana u originalu. Djeluje veoma impresivno, moglo bi se reći kao neka vrsta svetišta.

garevac burica stala iznutraUnutrašnjost Burića štale

Svake godine, zadnje nedjelje u maju, održava se pomen za poginule. Naime, u ovoj štali, koja je u vrijeme II svjetskog rata bila najveća zgrada u selu, tragično je nastradalo preko 500 žitelja Garevca.

garevac burica stala iznutra1Unutrašnjost Burića štale

 

Nikada klonuli duhom

Smjena ideologija i burna vremena tokom ratova na ovim područjima ostavila je neizbrisiv trag i vruće rane u srcima Garevljana. Takav splet životnih okolnosti otežavao im je svakodnevni život, ali Garevljani nikada nisu posustali niti klonuli duhom, bili su istrajni i radom pokazali koliko vrijede.

garevac ivan maric Ivan Marić s plugom za oranje

Poznato je da su mještani sela Garevca vrsni i veoma vispreni u raznim zanatima, najviše u građevinarstvu, zatim trgovini. Dosta ih je otišlo raditi u inozemstvo i prije proteklog rata. Skoro njih 90 %. Jedan od njih, Ivan Marić, čije nas je dvorište privuklo da zavirimo u njega, posvjedočio nam je o tome.

garevac ivan maric1

Prostrano dvorište su ukrasili izvornim eksponatima iz prošlosti, poput jarma sa volovima, starog bunara, a ispred kuće stoji kapela koju je Ivan sam napravio.

garevac manda maric Manda Marić, Ivanova supruga radi u Otvorenoj kući, izrađujući rukotvorine na stanu.

garevac kaja pericjpg

Kaja Kata Perić

Kulturna baština i tradicija Garevca uvijek se njegovala sa puno ljubavi i brižno prenosila na generacije. Postojalo je kulturno-umjetničko društvo, čiji počeci se vežu još za 1957. godinu kada se društvo zvalo Mladost. Poslije je ime promijenjeno u Jakov Andrić, a sada po najnovijem, ime mu je KUD Garevac. No, nije bitno kako se društvo zvalo ili zove, nego je bitna spremnost njegovih članova da u svakoj prilici veselo zaigraju i zapjevaju, uz resko pocikivanje mladih snaša. Od nastupa KUD-a Garevac, značajniji su oni održani u Tesliću na Saboru izvornog narodnog stvaralaštva, sudjelovanje na Đakovačkim vezovima, na smotrama u Sarajevu itd.

garevac pero perija pericPero Perić "Perija"

Imala sam čast sresti i upoznati neke od članova ovog društva koje smo zatekli u Garevcu, a to je gospodin Pero Perić, zvani Perija, kao i njegova vesela sestra, Kaja Perić kojoj nije bilo teško obući originalnu žensku nošnju za koju se u narodu koristi starinski izraz Roza. KUD ima 10 parova nošnji i koristi svaku priliku da ih sa ponosom pokažu. Članstvo kluba je mnogobrojno, ima 70 starih članova i 30 podmlatka. U njih se računaju i oni koji žive u dijaspori i tamo, daleko od zavičaja njeguju tradiciju i običaje Garevca.
Oj, šiška Mariška, udala se za Miška
Djetelina ponikla, moja žena pobjegla
Pobjegla je jadna bosa, polupana nosa...

garevac igralisteGarevac igralište

Razliježu se dolinom rijeke Bosne taktovi i šaljive riječi jedne od pjesama karakteristične za ovaj kraj! Razliježu se i igra se kolo u svakom gradu, u svakom mjestu gdje živi i diše ma i jedan Garevljanin. Pjeva se i igra svagdje u svijetu, ali nigdje tako veselo i punog srca kao u rodnom Garevcu.

Zato, pozdrav svim Garevljanima, ma gdje oni bili!
Vesna Orlović

Fotografije: Ognjen Plavšić (Tekst je objavljen u listu "Posavina")